"Ne treba isključiti vjerojatnost da je potres u Petrinji mogao potaknuti aktivnost na rasjedu u Zagrebu, koji se već nalazi u graničnom stanju pucanja"

Seizmolog Snježan Prevolnik upozorava da ne treba isključiti mogućnost novog jačeg potresa na području Petrinje, ali upozorava da je jutrošnji potres možda utjecao i na rasjed na zagrebačkom području.

Branimir Vorša | 28.12.2020. / 11:28

Galerija

U ponedjeljak ujutro u 6:28 potres maginute 5,0 prema Rihteru pogodio je područje Petrinje i Siska. Epicentar je bio 5 kilometara jugozapadno od Petrinje. Snažno se osjetio i u Zagrebu i okolici.

Uslijedilo je niz slabijih potresa do 7:49, kada je zabiježen još jedan snažan potres od 4,7 stupnjeva, a samo dvije minute poslije još jedan magnitude 4,1 stupanj prema Rihteru.

Sva tri potresa dogodila su se na istom epicentralnom području. Intenzitet potresa bio je 7, odnosno 6 EMS ljestvice.

U Seizmološkoj službi u Zagrebu su sve raspoložive snage na nogama, a jedan dio stručnjaka je otišao i na teren, javlja reporterka Dnevnika Nove TV Sanja Vištica, koja je o samom potresu i posljedicama potresa razgovarala sa seizmologom Snježanom Prevolnikom.

Tlo i dalje podrhtava, rekao je na početku Prevolnik na pitanje trese li se još epicentralno područje oko Petrinje.

To je uobičajena situacija kad imamo ovako snažan potres, kao onaj koji se dogodio ujutro u 6:28 sati, dodao je.

Podrhtavanja nakon snažnog potresa su normalna, no građani su uvijek u strahu od mogućih jačih naknadnih podrhtavanja, no Prevolnik kaže da se situacija zasad razvija u smijeru da će prvi i najsnažniji potres od jutros vjerojatno i ostati najsnažniji u seriji.

Međutim, ne treba isključiti mogućnost i jačeg potresa, dodaje.

Prevolnik je pojasnio i što se trenutno događa na našem tektonskom području.

Afrička tektonska ploča, gibajući se na sjever, čini pritisak na euroazijsku ploču, a dio te ploče smo i mi. Najizraženija aktivnost je upravo na kontaktu tih dviju ploča, to je na području jadranske obale. Ali ovaj potres se dogodio unutar tektonske ploče, jer se jedan dio te napetosti prenosi i unutar tektonskih ploča, kaže Prevolnik.

Dodaje da su naknadna podrhtavanja zapravo rezultat uspostave nove tektonske ravnoteže. Dogodilo se preopterećenje na rasjedu te je ono opteretilo i susjedne rasjede pa zato sad imamo sva naknadna podrhtavanja, pojašnjava Prevolnik.

Potres u Petrinji ne bi direktno trebao utjecati na stanje u Zagrebu, jer je zapravo riječ o dva različita epicentralna područja, kaže Prevolnik.

Međutim, ne treba isključiti vjerojatnost da je ovo podrhtavanje, koje smo osjetili i u Zagrebu, moglo potaknuti neku aktivnost na rasjedu u ovom području i koji se već nalazi u graničnom stanju pucanja, ističe.

Prevolnik isto tako kaže da je zagrebački potres iz ožujka bio zapravo osam puta jači od ovog koji je u ponedjeljak ujutro zadesio područje Petrinje i Siska.

Ovaj današnji potres je zapravo identičan najjačem naknadnom potresu koji se dogodio u zagrebačkoj seriji, kaže Prevolnik.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti