Nešto je pobudilo zanimanje znanstvenika: Jesu li u našem susjedstvu pronađeni mogući tragovi izvanzemaljskog života?

Podaci koje je prikupila sonda Cassini-Huygens ukazuju na to da bi se na Enceladusu mogli nalaziti mikroorganizmi slični onima na Zemlji.

Martina Čizmić | 08.07.2021. / 07:28

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Znanstvenici su se u potrazi za izvanzemaljskim životom, malo-pomalo, sve više udaljili od Zemlje. I dok različite istraživačke misije tragaju za životom na Mjesecu i Marsu, uzbudljive informacije dolaze sa Saturna. Točnije, s njegova mjeseca Enceladus.

Ledena kora koja obavija Enceladus već dugo intrigira znanstvenike i astronome, a podaci koje je prikupila sonda Cassini-Huygens ukazuju na to da se ispod tog leda skriva nešto veoma vrijedno - ocean koji bi potencijalno mogao skrivati život.

Prema studiji objavljenoj u časopisu Nature, tima sa Sveučilišta Arizona i pariškog Sveučilišta PSL, sonda Cassini-Huygens zabilježila je oblake plina metana koji se izdižu s Enceladusove površine, a što bi moglo sugerirati da se u oceanima ispod leda nalaze mikroorganizmi nalik onima na Zemlji.

Željeli smo znati - mogu li mikrobi koji nalikuju na one na Zemlji, koji 'jedu' divodik i proizvode metan objasniti iznenađujuće velike količine metana koje je Cassini otkrila?, istaknuo je voditelj studije i profesor na Sveučilištu u Arizoni Regis Ferriere.

No činjenica da su otkrili zanimljive podatke koji bi mogli ukazivati na postojanje ne vrste života na udaljenom mjesecu ne znači i da je izvanzemaljski život - otkriven.

Potraga za takvim mikrobima, koji se još nazivaju i metanogeni, na dnu Enceladusova oceana, zahtijevala bi izuzetno opasne misije dubokog ronjenja, kakve ne možemo zamisliti u sljedećih nekoliko desetljeća, pojasnio je Ferriere.

Dok se ne razvije tehnologija koja bi to mogla omogućiti, znanstvenici koriste matematiku i računalne simulacije ne bi li vidjeli mogu li metanogeni biti odgovorni za podatke koje je Cassini prikupila. Zaključili su da - mogu.

Naime, na Zemlji je hidrotermalna aktivnost koju uzrokuje hladna morska voda koja se spušta na dno oceana povezana s povećanim udjelom metana u vodi, zbog aktivnosti mikroorganizama koji tu toplinu koriste kao energiju i pretvaraju ugljikov dioksid u metan.

Cassinijevi podaci pokazuju da bi se sličan proces mogao odvijati i na Enceladusu te da bi znanstvenici mogli zabilježiti prisutnost metanogena na dnu njegova oceana.

Ističu kako bez prisustva nekog biološkog izvora proizvodnje metana razine tog plina koje je Cassini zabilježio ne bi trebale postojati. No oprezno dodaju kako je još prerano za bilo kakve konkretne zaključke.

Očito ne zaključujemo da postoji život u Enceladusovu oceanu. Više smo željeli razumjeti koliko je vjerojatno da bi se mikroorganizmi, poput onih kakve nalazimo na Zemlji, tamo mogli pronaći. Sudeći po podacima sa Cassinija, veoma vjerojatno, pojasnio je Ferriere te dodao kako "ne mogu odbaciti ideju o životu, za to bi trebali više podataka s budućih misija".

Izvor: Sveučilište Arizona

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti