GDPR nije dovoljan da bismo zaštitili naše podatke, ali je dobar temelj

Podaci su danas zaštićeni pravilima i zakonima, no pravu zaštitu mogu im pružiti samo odgovorni vlasnici.

Martina Čizmić | 28.01.2019. / 07:54

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Mnogo se toga promijenilo u svijetu, ali i svijesti ljudi, otkako je 2006. godine Vijeće Europe donijelo odluku da će se 28. siječnja obilježavati kao Dan zaštite podataka.

Iako se tijekom godina intenzivno radilo na zaštiti podataka, tek je uvođenjem GDPR-a u svibnju 2018. godine postavljen čvrsti standard koji je postao uzor diljem svijeta.

Ponosni smo na činjenicu da se u EU-u primjenjuju najjača i najsuvremenija pravila o zaštiti podataka u svijetu, koja postaju globalni standard, izjavili su prvi potpredsjednik Timmermans, potpredsjednik Ansip te povjerenice Jourove i Gabriel povodom Dana zaštite podataka.

Kako ističu, zahvaljujući GDPR-u, građani su postali svjesniji važnosti zaštite podataka i svojih prava. Oni sada ostvaruju ta prava i nacionalna tijela za zaštitu podataka to primjećuju u svakodnevnom radu. Ta su tijela dosad primila više od 95 000 pritužbi građana.

Postoji jasna konvergencija na međunarodnoj razini prema modernom režimu zaštite podataka, što olakšava razmjenu podataka i podržava trgovinu. Najbolji je primjer nedavno donošenje naših zajedničkih zaključaka o primjerenosti za Japan. Time smo stvorili najveće područje slobodnog i sigurnog protoka podataka na svijetu. Europa danas jamči stroga pravila o zaštiti privatnosti ne samo kod kuće, nego i na globalnoj razini, istaknuli su u zajedničkoj izjavi.

2018. - godina GDPR-a i sigurnosnih propusta

Prošla je godina ujedno bila i godina u kojoj su pravila zaštite podataka bila na najvećoj kušnji.

 Lista "incidenata" u kojima su podaci milijuna ljudi ostali nezaštićeni, bili izloženi trećim stranama ili hakerima, milijuni podataka koji su se pojavili na prodaju na Dark webu, raste iz mjeseca u mjesec.

Možda je najveći sigurnosni propust bio slučaj Cambridge Analytice i Facebooka koji je pokazao kako ni velike tvrtke nisu dovoljno spremne za čuvanje korisničkih podataka. Treba dodati i brojna "curenja" korisničkih podataka poput onog hotelskog lanca Marriott ili NASA-e. Treba dodati i da su se hakeri potrudili objaviti i gomile korisničkih podataka prikupljenih u različitim "pohodima" tijekom posljednjih nekoliko godina.

Imuni nisu ni političari. Njemačka kancelarka Angela Merkel i velik broj njenih kolega našli su se na udaru hakera, zbog čega su na internetu bili objavljeni njihovi osobni podaci.

Poznate osobe, najčešće su, na udaru hakera. Dijelom jer su poznati, dijelom jer je to hakerima najlakši način da "izvuku" nešto novca prijeteći da će izbrisati sve objavljeno.

Kako zaštititi svoje podatke?

Iako najveća odgovornost za zaštitu podataka pada na leđa tvrtki koje te podatke prikupljaju i pohranjuju, veliku ulogu igraju i sami korisnici odnosno vlasnici tih podataka.

Spadate li u rizičnu skupinu koja "privlači" hakere?

Korištenje "slabih" ili istih lozinki na različitim servisima, rizično ponašanje, posjećivanje neprovjerenih stranica, neodržavanje računala i pametnih telefona koje koriste, mogu olakšati hakerima pristup njihovim privatnim podacima.

Stoga bi korisnici trebali poslušati neke od savjeta i "ojačati" svoju osobnu zaštitu.

I naravno, budite oprezni kad pretražujete internet da vas hakeri ne bi "upecali" i oteli vaš digitalni (ali i analogni) život.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti