Ne ispuštamo ih iz ruku: Ispitivanje pokazalo da Hrvati najčešće razgovaraju ili surfaju internetom na svojim pametnim telefonima

Zabrinjava što polovica ispitanika neredovito ažurira postavke privatnosti i ne vodi brigu o antivirusnim rješenjima.

Martina Čizmić | 27.02.2021. / 08:06

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Građani Hrvatske vole svoje pametne telefone, no HAKOM je proveo zanimljivo istraživanje koje je istražilo kakve točno usluge građani najviše koriste. I podaci su veoma zanimljivi. 

Među 1003 ispitanika u dobi od 18 do 65 godina, koje je kontaktirala agencija Ipsos u prosincu 2020., kao najčešće korištena usluga na mobilnom telefonu bila je - govorna usluga. Točnije, ispitanici su u 98 posto slučajeva rekli da najčešće na pametnom telefonu - razgovaraju. 

Osim što vole razgovarati, građani svoje mobilne uređaje najčešće koriste i za pristupanje internetu. Većina korisnika (86 posto) koristi uslugu pristupa internetu u sklopu paketa usluga, a na internet se spajaju pametnim telefonima (95 posto) i prijenosnim računalima (86 posto) dok stolno računalo za spajanje koristi tek 50 posto ispitanika.

Zanimljivo je kako tek manji udio korisnika (16 posto) redovito provjerava brzinu pristupa internetu; većina to čini samo kad uoče promjenu u brzini (39 posto). Najčešće poteškoće su prekid usluge pristupa internetu, niska brzina pristupa internetu te problemi s bežičnom kućnom mrežom.

Prilikom odabira operatora korisnicima je najvažnija brzina pristupa internetu, cijena paketa te kvalitetna korisnička služba. Ukupno 35 posto korisnika do sada nije nikada mijenjalo operatora dok je 30 posto korisnika mijenjalo operatora jednom, a 35 posto korisnika učinilo je to više puta. Korisnici koji su mijenjali operatore najčešće su to radili radi niže cijene i/ili niske brzine pristupa internetu.

Najčešći razlozi zbog kojih ispitanici koriste internet su društvene mreže, čitanje portala, razgovor, navigacija i javni servisi. U budućnosti bi korisnici interneta htjeli u većoj mjeri koristiti internet za rad na daljinu (53 posto) i obrazovanje (47 posto), a za te usluge u manjoj su mjeri zainteresirane osobe starije od 55 godina i one s nižim primanjima.

Iako su se izjasnili kako najčešće izbjegavaju preuzimanje aplikacija iz nepoznatih izvora (72 posto ispitanika), štite osobne podatke (66 posto ispitanika) i ne stupaju u kontakt s nepoznatim osobama (66 posto ispitanika), zabrinjava što velik broj korisnika (53 posto) neredovito ažurira postavke privatnosti i ne vodi dovoljno brigu o antivirusnim rješenjima. 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti