Tema održivog razvoja prisutna je u javnosti već godinama. Tvrtke se potiče da posluju "zeleno" i "održivo", a građane da biraju reciklliranje i ekološke proizvode. No, unatoč tome, navike ljudi se baš i ne mijenjaju. Zašto, unatoč svemu, ne mijenjamo vlastite navike i razmišljanja objasnila je na konferenciji Future Tense powered by Lürssen futurologinja i kulturna sociologinja Tamira Snell iz Copenhagen Institute for Futures Studies.
Većina ljudi zaista brine o klimatskim promjenama, no one nam i dalje nisu dovoljno bliske, čak i kada se događaju oko nas. Požari, poplave i toplinski valovi možda pune naslovnice, ali ih doživljavamo kao izolirane incidente, a ne kao dio većeg obrasca. To je dijelom posljedica načina na koji naš mozak funkcionira – brže i snažnije reagiramo na neposredne prijetnje, dok su klimatske promjene spore, kompleksne i s često nejasnim uzrocima i posljedicama, rekla je Snell.
Snell u svojim istraživanjima analizira ljudsko ponašanje i kulturne obrasce u kontekstu društvenih promjena. Neke od svojih zaključaka predstavila je na konferenciji, u predavanju pod nazivom Future Behaviours for a Sustainable Future, gdje je naglasak stavila na razumijevanje emocionalnih i psiholoških čimbenika koji stoje iza našeg otpora prema promjenama.
Osim što klimatske promjene doživljavamo kao izolirane incidente, Snell navodi i osjećaj udobnosti te strah od promjena kao ključne razloge zbog kojih izbjegavamo mijenjati svoje ponašanje.
Naša svakodnevica oblikovana je udobnostima poput automobila, letova, brze mode ili plastike, a promjena tih navika zahtijeva trud, vrijeme i novac. Kada se pritom sustav ne mijenja – kada politike, infrastruktura i korporacije ostaju iste – mnogi se pitaju ima li smisla mijenjati nešto sami. Tu se javlja i strah, jer kad problem izgleda prevelik, ljudi se često povlače umjesto da djeluju, istaknula je.
Kad je riječ o regulatornim mjerama, Snell ističe da bez promjene načina razmišljanja i samog sustava u kojem živimo, promjena ponašanja bit će teško ostvariva. Održiva budućnost, prema njezinim riječima, ne ovisi samo o pravilima i propisima, već i o načinu na koji doživljavamo svijet oko sebe te vlastitu ulogu u njemu.
Veliku pozornost izazvalo je predavanje dr. sc. Howarda Yua, profesora menadžmenta i inovacija s International Institute for Management Development (IMD) u Švicarskoj koji je svojim neposrednim nastupom i interakcijom s posjetiteljima potaknuo sve na razmišljanje. U svom predavanju The Future-Ready Mindset: Strategic Resilience in a World of Rapid Change istaknuo je kako organizacije moraju biti sposobne upravljati kratkoročnim i dugoročnim izazovima istovremeno.
Tvrtke koje samo gase požare, preživljavaju današnje izazove, međutim ostaju iznimno ranjive sutrašnjima. Stvorite organizaciju koja se može prilagođavati, ali i širite poslovanje na smislen način, umjesto da ganjate brzi profit. Zapamtite, ni jedna prednost nije vječna. Zato je ulaganje u buduće mogućnosti uvijek prioritet, upozorio je dr. sc. Yu.
Dotaknuo se i korištenja alata pogonjenih umjetnom inteligencijom, za koje je rekao da mogu biti pomoć, ali da se (još uvijek) ne bismo smjeli u potpunosti oslanjati na njih.
Konferencija Future Tense powered by Lürssen, i ove je godine, u svom petom izdanju, okupila stručnjake, futurologe, lidere iz različitih industrija, poslovnu i akademsku zajednicu te predstavnike javne uprave koji žele promišljati o budućnosti, ulagati u nju i aktivno je strateški oblikovati.
