Često se govori kako Europska unija, zbog niza pravila i dugotrajne birokracije, zapravo nije toliko inovativna kao neke druge zemlje u svijetu. Da, to možda je slučaj na nekim područjima, no ako pogledamo Europsku ljestvicu uspjeha u inoviranju, stanje i nije baš tako loše kao što bi se moglo pomisliti.
Kako su izvijestili iz Europske komisije, uspješnost EU-a u području inovacija ostvarila je stalan dugoročni napredak, koji se od 2018. povećao za 12,6 postotnih bodova. U najnovijem izdanju Europske ljestvice uspjeha u inoviranju (EIS) vidljive su znatne promjene u uspješnosti nacionalnih inovacija. Trinaest država članica poboljšalo je svoje rezultate od prošle godine, pri čemu je najveća dobit ostvarena u Malti (+7,6 bodova) i Luksemburgu (+5 bodova). Od 2018. sve države članice EU-a povećale su svoju uspješnost u području inovacija, iako se napredak kreće od 0,9 bodova u Luksemburgu do 30 bodova u Estoniji.
U EIS-u 2025. ističe se hitna potreba za modernizacijom europskog jedinstvenog tržišta i lanaca opskrbe kako bi se održala globalna konkurentnost. Smanjenje suradnje MSP-ova i ulaganja u istraživanje i razvoj u nekim državama članicama znak je upozorenja. Moramo pojednostavniti propise, potaknuti prekograničnu digitalnu infrastrukturu i poticati partnerstva između start-up poduzeća i etabliranih poduzeća kako bismo oslobodili puni potencijal Europe. Inovacije se ne odnose samo na tehnologiju, već i na stvaranje ekosustava u kojima ideje napreduju i šire se, ističe Stéphane Séjourné, izvršni potpredsjednik za prosperitet i industrijsku strategiju.
Švedska je ponovno zauzela položaj vodećeg inovatora EU-a, s rastom od 12,9 postotnih bodova od 2018., potaknuta napretkom u cjeloživotnom učenju, poslovnim rashodima za istraživanje i razvoj (R&D) i računalstvu u oblaku. Irska sada predvodi skupinu snažnih inovatora. Od 2018. njena je uspješnost porasla za 13,3 postotna boda, s prednostima u računalstvu u oblaku, produktivnosti CO2 temeljenoj na proizvodnji i suradnji MSP-ova.
A gdje je Hrvatska?
Zanimljivo, Hrvatska je prema EIS ljestvici prešla u skupinu umjerenih inovatora nakon znatnog povećanja od 19,4 boda od 2018.
No, iako bi taj "skok" mogao ukazivati na to da je stanje u Hrvatskoj dobro, pomnije iščitavanje rezultata pokazuje kako postoji još puno prostora za poboljšanje.
U investicijama Hrvatska pokazuje općenito bolje rezultate. Konkretno, rashodi rizičnog kapitala u Hrvatskoj zauzimaju 6. mjesto među državama članicama EU27, odražavajući mjere za diversifikaciju tržišta kapitala i poboljšanje pristupa alternativnom financiranju. Poboljšanja su također vidljiva u rezultatima financija i potpore u povećanim izdacima za istraživanje i razvoj u javnom sektoru i izravnoj i neizravnoj državnoj potpori poslovnom istraživanju i razvoju. U ulaganjima poduzeća, snažna poboljšanja u izdacima za inovacije po zaposlenoj osobi nadmašila su veliki pad u izdacima za inovacije izvan istraživanja i razvoja između 2018. i 2025., što sugerira jači fokus na aktivnosti povezane s inovacijama.
Podaci pokazuju i da je Hrvatska kontinuirano poboljšavala svoja ulaganja u informacijske tehnologije od 2018. do 2025., posebice s poboljšanim računalstvom u oblaku. Taj je pokazatelj sada gotovo jednak prosjeku EU. Zaposleni ICT stručnjaci također su napredovali, ali izazovi ostaju, posebno povezani s nedostatkom digitalnih vještina u radnoj snazi.
Učinak inovacijskih aktivnosti u Hrvatskoj bio je mješovit. Što se tiče pokazatelja povezanosti, javno-privatne zajedničke publikacije i mobilnost s posla na posao HRST-a bili su iznad prosjeka EU-a u 2025., pri čemu su oba rasla između 2018. i 2025. Inovativna mala i srednja poduzeća koja surađuju s drugima također su rasla u to vrijeme. Ovi trendovi odgovaraju mjerama za financiranje infrastrukture za potporu inovacijama i sinergijama između javnog sektora, institucija za istraživanje i inovacije i poduzeća, u skladu sa strategijom pametne specijalizacije. Međutim, mala i srednja poduzeća susreću se s preprekama inovacijama, pri čemu se ona koja uvode inovacije proizvoda i inovacije poslovnih procesa smanjuju od 2018. do 2025. Izazovi inovacijskom kapacitetu također se mogu vidjeti u izvedbi intelektualne imovine, koja je znatno ispod prosjeka EU-a 2025.. Unatoč tome, rast u ovom području, posebice prijave zaštitnih znakova, pokazuje stabilna poboljšanja.
Učinak inovacijskih aktivnosti u Hrvatskoj pokazuje različite rezultate. Na primjer, dok je prodaja inovacija novih na tržištu i novih tvrtki jaka i poboljšana od 2018. do 2025., zaposlenost u inovativnim poduzećima znatno je ispod prosjeka EU-a 2025. i pala je za 24,6% bodova. Učinci trgovine također su loši, svrstavši se na 26. mjesto među državama članicama EU27 u 2025. godini. Dok je izvoz usluga koje intenziviraju znanje porastao između 2018. i 2025., što ukazuje na određeno širenje u tim aktivnostima, Hrvatska je još uvijek na posljednjem mjestu među državama članicama EU27 po ovom pokazatelju u 2025.
S druge strane, pokazuje izvješće, produktivnost resursa i rada porasla je između 2018. i 2025., posebno u produktivnosti resursa i produktivnosti CO2 temeljene na proizvodnji. Ovaj rast odražava hrvatsku Strategiju niskougljičnog razvoja koja podupire prijelaz na niskougljično gospodarstvo i učinkovitije korištenje resursa u održivom razvoju (OECD, 2023.). Produktivnost rada neznatno je porasla, ali je znatno ispod prosjeka EU-a u 2025., što sugerira da se inovacijska aktivnost ne unosi u veću dodanu vrijednost u gospodarstvu.
Pokazatelji profila inovacija u Hrvatskoj pokazuju skromne rezultate u usporedbi s prosjekom EU. Unutarnji inovatori proizvoda sa i bez tržišnih noviteta su iznad prosjeka EU, dok su inovatori u poslovnim procesima neznatno ispod prosjeka EU. Iako ovo u određenoj mjeri sugerira pristojan interni inovacijski kapacitet unutar poduzeća u Hrvatskoj, stopa inovatora koji sami ne razvijaju inovacije viša je od one u EU-u. Hrvatska također ima znatno niži udio neinovatora aktivnih u inovacijama u usporedbi s EU-om, što sugerira da se manje tvrtki bavi inovacijskim aktivnostima.
Blago smanjenje
Međutim, novoobjavljena EIS i Pregled rezultata regija u području inovacija za 2025. pokazuju blago smanjenje od 0,4 boda u razdoblju od 2024. do 2025.
Kako ističu iz EK, usporavanje ukazuje na potrebu za ubrzanim djelovanjem s obzirom na neizvjesnost i rastuću globalnu konkurenciju.
Istraživanje i inovacije u središtu su naše strategije konkurentnosti. Pregledom stanja za 2025. potvrđuje se naš dugoročni napredak, ali se ističe i da je hitno potrebno učiniti više i ukloniti trajne razlike među različitim dijelovima Europe. Već činimo značajne korake naprijed - kroz naše strategije za startup i scaleup poduzeća, biološke znanosti i umjetnu inteligenciju u znanosti. Sljedeći tjedan predstavit ćemo prijedloge za sljedeći dugoročni proračun EU-a i sljedeći program za istraživanje i inovacije. To će biti ključno za poticanje održivije i konkurentnije Europe u nadolazećim godinama, dodala je Ekaterina Zaharieva, povjerenica za start-up poduzeća, istraživanje i inovacije.
Regionalna neujednačenost
RIS (Regionalna ljestvica uspjeha u inoviranju) otkriva neujednačeno regionalno okruženje s dugoročnim poboljšanjima i smanjenjem inovacijskog jaza između regija s najboljim rezultatima i onih s najnižim rezultatima. Međutim, i dalje postoje razlike između sjeverne i južne Europe.
Ukupno je 233 od 241 regije poboljšalo svoje rezultate u području inovacija od 2018. do 2025., uz prosječno povećanje od gotovo 12 postotnih bodova. Međutim, 82 regije zabilježile su pad u razdoblju od 2023. do 2025. Sjeverna i zapadna Europa dominiraju među najuspješnijim regijama.
Središnja, istočna i južna Europa i dalje sustižu, iako su neke regije iznad prosjeka EU-a, uključujući Prahu, Catalunya/Cataluñu, País Vasco/Euskadi, Comunidad de Madrid, Comunidad Foral de Navarra i Comunitat Valenciana.
