Šokantni podaci istraživanja o krađama i prijevarama u poslovanju u Hrvatskoj

Gotovo polovica ispitanika navela je štetu od više od milijun kuna, dok je čak 24% ispitanika navelo štetu iznad 5 milijuna kuna.

Martina Čizmić | 09.12.2021. / 16:31

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Kako krademo? Upravo je to pitanje na koje je odgovor željela pronaći udruga ACFE (Association of Certified Fraud Examiners) odnosno njen hrvatski ogranak. Oni su proveli istraživanje (koje je još u tijeku), a preliminarne rezultate predstavili su na konferenciji na kojoj se govorilo o stanju i percepciji o prijevarama u organizacijama koje djeluju u Republici Hrvatskoj.

Zanimljivo, ovo je prvo takvo istraživanje u Hrvatskoj, a podržao ga je i SAS te Comping koji se bavi implementacijom anti-fraud IT rješenja. Iako je prvo takvo istraživanje, pa su se podaci uspoređivali s prošlogodišnjim rezultatima na svjetskoj razini, pokazalo je da zaposlenici u Hrvatskoj "često kradu" jer "to mogu". 

Compingov anti-fraud stručnjak Matija Jurin vodio je panel u sklopu kojeg su financijski, forenzički i IT stručnjaci iznijeli stavove vezane uz rezultate istraživanja - Marko Rakar, IT stručnjak i tajnik ACFE-a, Ivan Kovačević, predsjednik ACFE-a, Ivana Rapić, potpredsjednica ACFE-a i Grozdana Marić, Head of CEMEA Fraud & Security Intelligence u SAS-u. Panelisti su se složili da su rezultati u određenim segmentima očekivani i slični globalnima, ali postoje i određene razlike koje će biti potrebno preispitati iz svih perspektiva kako bi pronašli uzrok i mjere prevencije.

Jedan od rezultata kaže da je u čak u 80% prijevara počinitelj bio interni zaposlenik što je šokantan podatak. Čak 50% prijevara imalo je za posljedicu štetu za organizaciju veću od milijun kuna i radilo se o prijevarama koje su trajale 18-36 mjeseci. Ovo je dokaz izostanka čak i najosnovnijih anti-fraud procesa, što otkriva veliki potencijal za budućnost. Vjerujem da će organizacije u budućnosti prepoznati važnost implementacije anti-fraud procesa te tehnologija kao što su softverska rješenja za automatsku detekciju prijevara i provođenje trijaže i istraga koji omogućuju i do 12 puta kraće vrijeme potrebno za neke aktivnosti koje provode istražitelji u svome svakodnevnom poslu,  istaknuo je Jurin.

Prema podacima koji su do sad prikupljeni, u Hrvatskoj se krađe najčešće događaju na višim razinama i to od zaposlenika koji su godinama u tvrtki i dobro poznaju kako ona funkcionira, ali i gdje su "rupe" koje se mogu iskoristiti. Panelisti su upozorili kako je problem i u tome što se ne educira zaposlenike o etičkoj komponenti krađe od tvrtke, ali i kako prepoznati krađu u tvrtki. 

Istaknuli su kako u budućnosti možemo očekivati značajno više slučajeva iz privatnog u odnosu na javni sektor prvenstveno jer su privatne organizacije u većoj mjeri implementirale barem neke dimenzije detekcije i prevencije, dok su rijetke javne organizacije koje su krenule s implementacijom anti-fraud procesa. Također, možemo očekivati i značajno veći udio krivotvorenih fizičkih i elektroničkih dokumenata koje su koristili počinitelji u odnosu na ostatak svijeta. Jedan od uzroka je niska razina povezanosti raznih baza podataka što i dalje u Hrvatskoj iziskuje potrebu za podnošenjem razne dokumentacije prilikom obrade zahtjeva. Krivotvorena dokumentacija je najslabija točka počinitelja i velika prilika da istražitelji dokažu prijevaru ako se u procesu trijaže preuzmu najsumnjiviji slučajevi u kojima se s malo resursa može otkriti krivotvoreni dokument.

Možda i najveće iznenađenje trenutnih rezultata ovog istraživanja jesu sami iznosi šteta koje su ispitanici naveli. Naime, gotovo polovica ispitanika navela je štetu od više od milijun kuna, dok je čak 24% ispitanika navelo štetu iznad 5 milijuna kuna. 

Za tržište ove veličine to je zaista ozbiljno te dodatno naglašava važnost makar i osnovnih anti-fraud kontrola u organizacijama. Također, jasna poruka s vrha, bilo da se radi o privatnom ili javnom sektoru neophodna je kako bi se usadila kultura nulte tolerancije prema korupciji i prevarama općenito, a to istim korakom trebaju slijediti i institucije koje isto procesuiraju. Jedino tako možemo stvoriti klimu sigurnosti za investitore te napokon uvesti Hrvatsku u 21. stoljeće, zaključio je Kovačević.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti