Novo američko istraživanje ukazuje na to da klimatske promjene pridonose produljenju sezone alergija i povećavaju koncentraciju peludi u zraku, piše Guardian.

tri vijesti o kojima se priča Netflix, ilustracija We're goin' up, up, up… Jeste li ga pogledali? Ovo je najgledaniji film na Netflixu svih vremena Pandemija, ilustracija Mogu li te promjene nestati? Otkrili neočekivanu posljedicu pandemije: Čak i kod ljudi koji nikada nisu bili zaraženi Sunce i more na jadranskoj obali Ozbiljne posljedice Znanstvenici upozoravaju na opasnost koja prijeti Jadranu: "Očekivali smo to tek krajem stoljeća..."

Znanstvenici su uočili da globalni porast temperatura utječe na to da sezonske alergije u Sjevernoj Americi u prosjeku počinju i mjesec dana ranije nego prije 30 godina, a koncentracija peludi veća je za 21 posto.

Istraživanje su proveli William Anderegg i njegovi kolege sa Sveučilišta u Utahu. Zaključili su da klimatske promjene bez sumnje utječu na zdravlje ljudi širom Sjedinjenih Država, no problem je prisutan i na Starom kontinentu.

Rezultati studije objavljeni su u američkom Zborniku Nacionalne akademije znanosti.

Analizom 60 mjesta u Kanadi i SAD-u na kojima se prikuplja pelud, doznalo se da sezona alergija danas u prosjeku počinje 20 dana ranije u odnosu na 1990.

Istraživanje je značajno jer podsjeća na negativan utjecaj alergena na dišne organe kod pojedinih osoba, što je osobito opasno u razdoblju u kojemu se borimo s pandemijom koronavirusa.

Studija je značajna i kada su posrijedi osobe koje nisu alergične na pelud. Naime, specijalist za alergije iz New Jerseya, Leonard Bielory upozorava na to da dulja izloženost alergenima znači i povećanu vjerojatnost da će se kod nekih osoba razviti alergija.

Znanstvenici ističu da se problem ne odnosi isključivo na Sjedinjene Države. U Europskoj akademiji za alergije i kliničku imunologiju pretpostavljaju da će polovina stanovnika Starog kontinenta do 2025. godine patiti od nekog kroničnog oblika alergije.

Guardian je među svjetska žarišta alergija uvrstio i Tokio, Melburn i London.

Postoje i dokazi po kojima sve veća koncentracija ugljičnog dioksida u atmosferi sama po sebi utječe na veću koncentraciju peluda.

Zime su sve toplije, a i proljeća su sve toplija i usto nastupaju ranije. Bojim se da je utjecaj na zdravlje ljudi već vrlo velik i da će se samo pogoršavati, kaže Anderegg, koji i sam pati od sezonske peludne alergije.

Riječ je o prvoj studiji koja povezuje sve dulje trajanje sezonskih alergija s klimatskim promjenama, kaže Kristie Ebi, epidemiologinja sa Sveučilišta Washington, koja nije sudjelovala u istraživanju.

S obzirom na to da se klima i dalje mijenja, možemo očekivati porast broja slučajeva astme i alergija zbog alergena, jer se ne stignemo prilagoditi tako brzim klimatskim promjenama, smatra Ebi.

Aaron Bernstein, znanstvenik s Odjela za javno zdravstvo Sveučilišta Harvard i pedijatar u dječjoj bolnici u Bostonu, kaže da se u praksi susreće sa sve više djece koja pate od alergija i boluju od astme.

Budućnost je sada, u ovom trenutku. Svake godine sve jasnije zamjećujemo u kolikoj mjeri klimatske promjene štete zdravlju ljudi. Primjer s ranijim nastupom sezone alergija jedan je od brojnih razloga zbog kojih bismo trebali odmah pokrenuti veliku klimatsku akciju, ne samo da bismo spriječili golemu štetu u okolišu već i da bismo promicali zdraviji, pravedniji i održiviji svijet u kojem živimo, rekao je Bernstein.