Alati pogonjeni umjetnom inteligencijom doživjeli su eksploziju u posljednje dvije godine. Svakodnevno na tržište dolaze novi, još bolji i još sofisticiraniji alati koji, za one koji ih znaju koristiti, mogu itekako promijeniti život i rad.
No, kakvo je stanje u Hrvatskoj? Koriste li Hrvati takve alate i u kojoj mjeri? Upravo je na to pitanje odgovorilo istraživanje "Percepcija umjetne inteligencije u RH" koje je predstavljeno u Zagrebu. Radi se o drugom po redu istraživanju čiji je cilj definiranje i praćenje ključnih pokazatelja percepcije umjetne inteligencije (AI) u Hrvatskoj te definiranje odgovarajućih korelacija i mogućih kauzalnosti primjenom znanstveno-stručnih metoda.
Za potrebe primarnog prikupljanja podataka tvrtka Prizma centar za poslovnu inteligenciju provela je ispitivanje javnog mnijenja korištenjem dviju metodologija: CAPI (računalno potpomognuto osobno anketiranje u kućanstvima) i CAWI (Internet panel) na nacionalnom reprezentativnom uzorku od 2200 ispitanika (usklađeni s popisnim podacima iz 2021.) te su CAWI podaci dodatno ponderirani prema CAPI podacima.
Najzanimljivije rezultate istraživanja predstavio je voditelj projektnog tima, izv. prof. dr. sc. Robert Kopal.
Kako je istaknuo, u odnosu na godinu ranije, povećao se postotak građana s visokom razinom AI pismenosti na 24 posto (u 2023. 19 posto), a istovremeno se smanjio postotak građana s niskom razinom AI pismenosti na 17 posto (u 2023. 26 posto).
Građani i dalje umjetnu inteligenciju doživljavaju više negativno (59 posto) nego pozitivno (31 posto). No, zanimljivo je kako barem četvrtina građana povremeno koristi umjetnu inteligenciju. Unutar AI korisnika, i dalje prevladava korištenje AI alata isključivo u privatne svrhe, 50 posto slučajeva.
Kad je u pitanje očekivanje od budućnosti, većina očekuje da će u idućih 5 do 10 godina pod utjecajem AI u Hrvatskoj nestati mnogo poslova, a povećao se postotak građana koji smatraju da prilike i prednosti proizvoda i usluga koji koriste AI nadmašuju prijetnje i rizike.
Većina AI korisnika nije zainteresirana za plaćanje korištenja naprednih AI alata (49 posto).
Percepcija korištenja osobnih podataka u AI sustavima je negativna. Većini građana to smeta te smatraju da se to već sada radi bez njihovog dopuštenja.
Kako je na kraju istaknuto, zanimljivo je da se ovogodišnji rezultati ispitivanja javnog mnijenja u svezi percepcije umjetne inteligencije u Hrvatskoj mogu podijeliti u sljedeće kategorije: kontinuiranost/trend i novi smjerovi prošlogodišnjih uvida te neočekivanost i intrigantnost novih uvida.
