U prošloj kolumni predstavila sam najčešće tehnike odlučivanja u timovima. Prezentirane tehnike imaju određene prednosti, ali i nedostatke. Na pitanje kako izbjeći njihove nedostatke dat će nam odgovor tehnike koje ću predstaviti u ovoj kolumni: tehnika ljestvi i višestrukog glasanja.

U timskom odlučivanju, odluka se najčešće donosi konsenzusom. Međutim, u praksi nije sve idealno u postupku postizanja konsenzusa. Obično postoje dominantni članovi tima koji se trude stalno biti u centru pažnje, neki članovi postanu prekritični, a neki tiho sjede i ne sudjeluju u raspravi.

Tehnika ljestvi pomaže nositi se s ovakvim razlikama među pojedincima. Svaki pojedinac sam osmišljava ideje, a onda ih jedan po jedan iznose vođi tima, bez znanja o dotad iznesenim idejama. Nakon što dvoje članova tima iznese svoje ideje, zajedno o njima raspravljaju. Nakon toga dolazi i treći član tima koji iznosi svoje ideje bez da je čuo koje su prethodno iznesene ideje. Ovaj se proces nastavlja sve dok svi članovi tima ne iznesu svoje mišljenje. Prednost ovakvog donošenja odluka je što svaki član tima osjeća da je saslušan i uvažen. Kada se sve odluke iznesu, tim sužava izbor između ideja i donosi konačnu odluku.

Glasanje je u nekim situacijama odgovarajuća metoda odlučivanja, primjerice kada se u timu javi podjela između dva ili tri mišljenja. No ona nije najbolja metoda kada postoji puno različitih mišljenja. Jedan glas svakog člana tima na mnoštvo ideja može dovesti do pobjede neke ideje s vrlo malim postotkom glasova, što ostavlja ostale članove tima nezadovoljnima.

Ovaj problem može se riješiti metodom višestrukog glasovanja. U procesu odlučivanja prolazi se kroz nekoliko krugova glasanja. U svakom krugu svaki član tima dobije određeni broj glasova koje može rasporediti na ponuđene ideje na koji god način želi. Kada se glasovi dodjele, ideje s najvećim brojem glasova prenose se u drugi krug glasovanja i tako sve dok se ne dođe do pobjedničke ideje. Ovakav način odlučivanja u timovima omogućava da više članova ima svoj utjecaj u donošenju konačne odluke. Ova metoda je popularna kada se za donošenje odluke ima malo vremena.

Doc.dr.sc. Nina Begičević Ređep docentica je na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu. Područja njenog interesa su: poslovno odlučivanje i teorija odlučivanja, strateško planiranje, metode za višekriterijsko odlučivanje te e-učenje. Na FOI-u predaje kolegije Poslovno odlučivanje, Teorija odlučivanja i Analiza poslovnih odluka.

Autorica je tridesetak znanstvenih i desetak stručnih radova. Radila je na znanstvenim i stručnim projektima, te sudjelovala u radu više međunarodnih projekata. Za svoj rad višestruko je nagrađivana.

Via Regionalni Tjednik

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju