Iako za to nema baš nekog znanstvenog uporišta, općenito se smatra kako je treći ponedjeljak u siječnju najdepresivniji dan godine i povezuje se s osjećajima tuge, demotiviranosti i letargije. Upravo je ponedjeljak iza nas bio taj, tzv. “plavi ponedjeljak” tako da je najdepresivniji dan ove godine službeno prošao.
Kada su sreća i depresija u pitanju, neka dosadašnja istraživanja pokazuju kako se ljudi u određenim zemljama - prvenstveno skandinavskim, smatraju najsretnijim ljudima na svijetu. Npr. poznat je danski stil života koji se naziva hygge i odnosi na “sposobnost uživanja” u malim i umirujućim stvarima te na stvaranja intimne i duševne ugode. Mnogi će reći da je to puno lakše u državama s visokim standardom i niskom razinom korupcije u kojima ljudi ne moraju razmišljati o egzistencijalnim stvarima, već više vremena mogu posvetiti sebi i svojim obiteljima.
No kako je pokazalo jedno istraživanje koje je objavljeno još prije dvije godine u Scientific Reportsu, takve najsretnije države na svijetu imaju i, kako su to nazvali na Science Alertu - mračnu stranu.
U prosjeku su sretniji, no neki se ne mogu nositi s pritiskom
Naime, rezultati tog istraživanja pokazali su kako je zbog činjenice da su okruženi sretnim ljudima, dio ljudi pod društvenim pritiskom da budu sretni, što na kraju stvara samo suprotan učinak. Znanstvenici naglašavaju kako su danas kroz društvene mreže, knjige za samopomoć i slično, ljudi izloženim takvom pritisku da moraju imati samo pozitivne emocije, dok negativne treba izbjegavati i na temelju toga stvara se osjećaj oko emocija koje ljudi oko njih više cijene, a koje ne cijene.
Takav pritisak može rezultirati i manjim zadovoljstvom svojim životima, negativnim emocijama, stresom, anksioznošću itd.
U istraživanju su korišteni podaci iz svjetskog indeksa sreće koji je baziran na subjektivnom osjećaju sreće te su na temelju tih podataka odredili i koliko društveni pritisak na ljude da budu sretni utječe na njihovu dobrobit. Iako su u prosjeku ljudi u takvim državama poput npr. Danske, sretniji od prosjeka, za osobe koje žive u tim državama i ionako su izložene određenom pritisku, život među sretnim ljudima može imati negativan učinak.
U takvim državama, navode na Science Alertu, osjećaj sreće nameće se kao neka očekivana norma koju drugi moraju slijediti.
Zbog toga na ovoj stranici kažu kako bi možda mogli razmisliti o načinima na koje ocjenjujemo nacionalnu dobrobit i sreću te se ne bi samo trebali fokusirati na pozitivne emocije, već i na neke druge stvari poput načina na koji ljudi reagiraju na negativne emocije, pronalaženju ugode u nelagodnosti, fokusiranju na druge čimbenike poput drugih vrijednosti i međuljudskih odnosa kao i na općenito otvorenost ljudi prema različitim ljudskim iskustvima.
