Vremenski uvjeti, pod utjecajem klimatskih promjena, mijenjaju se u cijelom svijetu. U nekim područjima jačaju oluje i vjetrovi, dok u drugima traje suša. Znanstvenici već dugo upozoravaju na to da bi takve promjene mogle biti pogubne za milijune ljudi diljem svijeta jer ne samo da će izravno ugroziti njihove živote, već će ugroziti i svjetsku proizvodnju hrane.
Jedno od područja koje već sada osjeća te promjene je istočna obala SAD-a. Naime, upravo se na tom području, kao što možemo vidjeti ovih dana u New Yorku i New Jerseyju, pojavljuju razorne i često smrtonosne oluje s paralizirajućom kišom, poplavama, a u zimskom periodu i oblinim snijegom.
Novo istraživanje, objavljeno u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, proučavalo je te "sjeveroistočne oluje" i došlo do zaključka kako su postale sve veća prijetnja stanovništvu. Naime, sjeveroistočni vjetrovi, koji se obično formiraju između rujna i travnja, potaknuti temperaturnim kontrastom između hladnog arktičkog zraka sa sjevera i toplijeg, vlažnog zraka s Atlantskog oceana, stvaraju sve ozbiljnije oluje.
Proteklih desetljeća sjeveroistok SAD-a pogodile su neke od najrazornijih oluja u povijesti. "Oluja stoljeća", kako je nazvana, dogodila se u ožujku 1993. godine, kad su zabilježeni vjetrovi brzine veće od 160 km/h, nanosi snijega od 150 cm, a usmrtila je više od 200 ljudi. "Snježna oluja" iz 2010. godine ostavila je stotine tisuća ljudi bez struje i usmrtila 41 osobu.
Michael Mann, klimatolog sa Sveučilišta u Pennsylvaniji i autor studije, na vlastitoj je koži osjetio posljedice oluje i to ga je potaknulo da ih bolje prouči.
Kaže kako su dosad uvijek proučavali uvjete za nastanak oluja, ali ne i što točno utječe na njihov intenzitet. S ciljem da to promijene, on i njegov tim posegnuli su za povijesnim podacima i algoritmima za praćenje ciklona kako bi stvorili digitalni atlas oluja između 1940. i 2025. godine.
Analiza ukupno 900 oluja otkrila je da se maksimalna brzina vjetra najintenzivnijih sjeveroistočnih vjetrova u tom razdoblju povećala za oko šest posto.
To možda zvuči malo, ali višestruko povećava štetu koju oluja može prouzročiti. Povećanje brzine vjetra od šest posto jednako je povećanju razornog potencijala oluje za 20 posto, pojašnjava Mann i dodaje kako su se u istom razdoblju količine kiše i snijega povećale za 10 posto.
Razlog za to, kaže Mann, leži u "osnovnoj fizici". Topliji oceani i zrak znače veće isparavanje i više vlage u atmosferi, koja se potom prazni u obliku kiše ili snijega.
Sjeveroistočni vjetrovi su zanemareni, a to je još jedan doprinos povećanom riziku od poplava na koji se nismo dovoljno usredotočili, upozorava Mann.
Za stanovnike sjeveroistočne obale SAD-a to znači razdoblja obilnih snježnih padalina i intenzivne hladnoće u budućnosti, ali i potrebu da se bolje planira zaštita od poplava i snažnih vjetrova.
Pojedinačni događaji mogli bi biti još jači, ističe Mann i dodaje kako bismo se za buduće oluje trebali pripremati već danas.
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
