Na svjetskoj su razini emisije stakleničkih plinova u 2020. pale za prosječno sedam posto zbog restriktivnih mjera uvedenih zbog pandemije covida-19 koja je paralizirala globalnu ekonomiju.
No Brazil je u istome razdoblju emitirao količinu koja odgovara 2,16 milijardi tona ugljičnog dioksida, što je najviše od 2006. godine, stoji u izvješću udruge ekoloških skupina koje djeluju pod nazivom Climate Observatory.
Porast krčenja šuma u Brazilu, posebno u Amazonskoj prašumi, u toj je zemlji rezultirao suprotnim trendom uočenim na ostatku planeta, kaže se u izvješću.
Krčenje šuma u Brazilu osobito je poraslo otkako je čelnik krajnje desnice Jair Bolsonaro 2019. preuzeo predsjedničku dužnost, s namjerom da se zaštićena područja otvore za poljoprivredne poslove i rudarstvo.
Poput većine zemalja svijeta, Brazil je, kao najveća ekonomska sila Latinske Amerike, prošle godine smanjio onečišćenje povezano s energetskim sektorom, jer je pandemija spriječila razvoj i funkcioniranje industrije i zrakoplovnog prometa.
Emisije su tada pale za 4,6 posto na razinu koje nije zabilježena još od 2011. godine.
No ta je prednost neslavno 'nadoknađena' povećanjem od 2,5 posto u poljoprivrednom sektoru i 23,7 posto kada su posrijedi bile prenamjene zemljišta za poljoprivredu i stočarstvo.
Sječa drveća i spaljivanje šuma rezultirali su ispuštanjem golemih količina ugljikova dioksida u atmosferu, što je velik problem za najvećega svjetskog proizvođača i izvoznika soje i govedine.
Pod Bolsonarom brazilski dio Amazonije godišnje gubi više od 10.000 četvornih kilometara šuma, što je područje veličine Libanona, u odnosu na 6500 četvornih kilometara godišnje u prošlome desetljeću.
Izvršni tajnik udruge Climate Observatory, Marcio Astrini za povećanje emisije ugljikova dioksida okrivljuje Bolsonarovu "antipolitiku" zaštite okoliša.
Brazil je vjerojatno jedini veliki odašiljatelj ugljikova dioksida koji je u prvoj godini pandemije emitirao veću količinu stakleničkih plinova u atmosferu u odnosu na ostale svjetske ekonomije, stoji u priopćenju.
Ovo je još jedan udarac međunarodnome imidžu zemlje, koja na predstojeći samit UN-a o klimatskim promjenama, COP26 stiže u potpunosti diskreditirana, smatraju iz Climate Observatoryja.
Samit počinje u nedjelju u Glasgowu i najveća je klimatska konferencija otkako je Pariškim sporazumom 2015. dogovoreno da će se globalno zatopljenje pokušati obuzdati i smatra se ključnim za postavljanje globalnih ciljeva o smanjenju emisije stakleničkih plinova.
