Gradovi Pula, Vinkovci, Imotski, Opuzen, Metković, Ploče i općine na njihovim područjima do sredine 2026. trebali bi dobiti brzi optički internet koji će ‘dovesti’ Hrvatski telekom (HT) na temelju četiri ugovora potpisanih u ponedjeljak u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture (MMPI).
Riječ je o ugovorima za projekte razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa na područjima s nedostatnim komercijalnim interesom za ulaganja, ukupno vrijednih 21,3 milijuna eura, koji se sufinanciraju iz NPOO-a. Uz potpredsjednika Vlade i ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića potpisali su ih ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje (SAFU) Dragan Jelić, članovi uprave HT-a Siniša Đuranović i Boris Drilo te predstavnici navedenih gradova i općina.
S tim projektima, u ta područja stiže brzi optički internet, s brzinama od 100 Mbp/s na više. Ugovori su potpisani sa HT-om za razvoj te infrastrukture u gradovima Vinkovci, Pula, Imotski s općinama Lokvičići, Podbablje, Proložac, Runovići i Zmijavci, te za područje Neretve s gradovima Opuzen, Metković, Ploče i općinama Pojezerje, Kula Norinska, Slivna i Zažablje.
Ravnatelj SAFU-a Jelić naglasio je da je to dio ugovora koji se potpisuju i sufinanciraju iz NPOO-a od ukupnih 40 milijuna eura za tu namjenu, a da će ostali ugovori za druga područja potpisati kasnije. Dodao je da je ukupno za digitalizaciju i transformaciju preko SAFU-a do sada potpisano 25 ugovora, vrijednih 341 milijun eura.
U tome surađuju SAFU i Ministarstvo, a ministar Butković naglasio je da je za provedbu tih projekata bitno da se završe na vrijeme i “bez mrlje”. “Kao ministra me veseli da će internet velikih brzina imati i ti gradovi i ruralna područja oko njih, čime se osigurava i jednakost pristupu internetu, i u čemu pomaže država kada nema komercijalnog interesa za takva ulaganja”, poručio je Butković.
'Vodovod 21. stoljeća'
Članovi uprave HT-a Đuranović i Drilo izrazili su zadovoljstvo ugovorima, a na tim projektima surađivat će s lokalnim upravama i ostalim sudionicima, poput Hrvatskih cesta, HEP-a, komunalnih poduzeća i drugih na tim područjima. Kako bi sve išlo glatko, Đuranović je istaknuo važnost dobre koordinacije.
Ta će infrastruktura većinom polagati uz ceste te apeliram na sve sudionike na lokalnim razinama za suradnjom i pomoći, jer će za svaki projekt pojedinačno trebati puno suglasnosti, dozvola i drugog, a vremena, s obzirom na rokove, nema puno, rekao je Đuranović. Naveo je i da je HT u zadnjih pet godine uložio više od 1,2 milijarde eura u razvoj optičke infrastrukture.
Ti projekti su pravi primjer korištenja EU fondova, jer se EU sredstava spajaju s privatnim kapitalom i tako se dobiva više. HT će s ova četiri projekta brzim optičkim internetom doći do oko 22 tisuće kućanstava, i to je za ta područja kao primjerice ‘vodovod 21. stoljeća’, dodao je Drilo.
Podsjetio je da je HT u prvom valu takvih sufinanciranih projekta iz EU fondova, od 2020. do 2023., kada su i završeni, već odradio 13 projekta u ruralnim područjima po Hrvatskoj, dovodeći brzi internet do oko 150 tisuća kućanstava. Time se HT, ocijenio je, pokazao i kao kredibilan partner državi u takvim projektima, koji pridonose i otvaranju prilika za razvoj raznih djelatnosti u tim krajevima zemlje, što je važno i za lokalnu i državnu razinu.
