Tradicionalna konferencija Dani e-infrastrukture Srce DEI 2025 ove se godine fokusira na četiri zanimljiva područja. Tako će sudionici tijekom dva dana konferencije moći čuti više od četrdesetak izlaganja iz područja disruptivne tehnologije u znanosti i visokom obrazovanju, kibernetičke sigurnosti, informacijskih sustava i otvorene znanosti.
Prvi dan konferencije započeo je svečanim otvaranjem tijekom kojeg su okupljene predstavili rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih doc. dr. sc. Iva Ivanković te pročelnik Službe za informacijski sustav i tehničke poslove Grada Zagreba dr. sc. Dražen Lučanin, nakon čega je o tome što se u proteklih godinu dana događalo u Srcu, govorio njegov ravnatelj, Ivan Marić. Predsjednik Programskog odbora konferencije dr. sc. Slaven Mihaljević najavio je najzanimljivije dijelove programa te tako napravio dobro podlogu za pozvano predavanje dr. sc. Nilsa Wedija na temu "digitalnih blizanaca".
Tijekom predavanja "Implementing Digital Twin Technology of the Earth System in Destination Earth" dr. sc. Wedi, voditelj digitalnih tehnologija za Destination Earth u Europskom centru za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), na primjeru je digitalnog blizanca planete Zemlja prikazao što su zapravo "digitalni blizanci", kako funkcioniraju, koje su njihove prednosti i mane, ali i kako ih je moguće upotrebljavati već danas, a što bismo mogli s njima činiti i u budućnosti.
Umjetna inteligencija u budućnosti će imati važnu ulogu u kompresiji podataka, njihovoj reprodukciji na zahtjev i prenošenju njihovog sadržaja, istaknuo je dr. sc. Wedi. Pojasnio je kako je treniranje AI modela u samom početku skuplje, jer zahtjeva prikupljanje i ubacivanje velikih količina podataka odjednom dok se ne izgradi model.
Ali to činite samo jednom, pa je dugoročno njegovo korištenje puno brže i jeftinije, dodao je i kao primjer pokazao klimatski model Zemlje koji je uspostavljen upravo pomoću inicijative Destination Earth.
Do sad je taj model selektivno akumulirao oko 10 petabajta podataka scenarija po satu tijekom 100 simulacijskih godina na istih 40 milijardi mrežnih točaka. Kontinuirano akumuliranje ovolike količine podataka nije izvedivo, zbog čega radimo na inovativnim rješenjima u kojima korisnici podataka mogu pressresti podatke ranije, dok su još u pripremi ili prije nego što stignu u pohranu, istaknuo je.
Drži li Hrvatska korak s disruptivnim tehnologijama?
Nakon zanimljivog predavanja o "digitalnim blizancima", održana je zanimljiva panel rasprava na temu „Disruptivne tehnologije kao pokretač promjena“. U panelu su sudjelovali Tajana Hašperger, izvršna direktorica u Hewlett Packard Enterprise operated by Selectium, dr. sc. Dražen Lučanin, pročelnik Službe za informacijski sustav i tehničke poslove Grada Zagreba, prof. dr. sc. Dubravko Majetić, prorektor za znanost, istraživanje i poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu, Ivan Marić, ravnatelj Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu i prof. dr. sc. Vedran Mornar, predsjednik Akademije tehničkih znanosti Hrvatske.
U zanimljivoj raspravi istaknuto je kako su brojne tvrtke "skočile" na "AI trend" prije godinu i pol, a da zapravo nisu bile svjesne što umjetna inteligencija jest i kako bi ju uopće mogli koristiti u svojim tvrtkama.
Akademska zajednica je čak možda i ispred realnog sektora, jer je znala kakve podatke ima i kako iskoristiti umjetnu inteligenciju za njihovu analizu i korištenje, istaknula je Hašperger.
Mornar je postavio provokativno pitanje - je li AI zaista inteligencija?
Nove tehnologije treba uzeti s mjerom. Jer ako ti posao uzme umjetna inteligencija, znači da za taj posao nije ni bila potreba inteligencija, rekao je Mornar i izazvao različite komentare u publici.
Što se grada Zagreba tiče, ističe Lučanin, pred gradskom je upravom još puno posla "da bismo doveli Zagreb iz 19. u 20. stoljeće, a kamo li tek 21.". Podsjetio je kako je u proteklih nekoliko godina pokrenut cijeli niz pilot programa u kojima uvode nove tehnologije i surađuju s akademskom zajednicom. Među ostalima, istaknuo je i da rade na prikupljanju i otvaranju gradskih podataka, što bi omogućilo stvaranje "digitalnog blizanca" Zagreba u budućnosti i simulacija određenih odluka gradske uprave, te tako donošenje "boljih" odluka u upravljanju gradom.
Panelisti su na kraju zaključili kako iako Europa u cjelosti, a onda i Hrvatska, još uvijek kaskaju za Kinom i SAD-om po pitanju uvođenja novih tehnologija (prije svega umjetne inteligencije), još uvijek nije kasno da se "uhvati korak".
Kasnimo s razvojem jer nismo znali što nas čeka. Umjetna inteligencija je super, ali ju treba znati koristiti. Moramo educirati mlade o tome kako koristiti AI, ali i naučiti ih stavrima izvan AI alata, poručila je Hašperger.
Superračunala, kibernetička sigurnost i budućnost istraživanja
U poslijepodnevnom dijelu programa održala su se istovremeno tri tematska bloka. Primjeri korištenja superračunalnih resursa Srca prikazani su u sklopu bloka „Superračunala i umjetna inteligencija: snaga za rješavanje kompleksnih problema“.
Primjena Zakona o kibernetičkoj sigurnosti te Uredbe o kibernetičkoj sigurnosti u sustavu znanosti i visokog obrazovanja i načini na koje se ustanove mogu pripremiti na njihovu primjenu bila je tema bloka „Kibernetička sigurnost – je li sustav znanosti i visokog obrazovanja spreman?“, dok su u tematskom bloku „Budućnost dijeljenja rezultata istraživanja: uloga repozitorija“ bile predstavljene novosti koje donosi reimplementirani sustav Dabra, iskustva urednika te njihova nastojanja da se poveća povjerenje istraživača i studenata u repozitorije.
Potom slijedi blok „Reakreditacija visokih učilišta“ u kojem će sudionici konferencije imati priliku saznati kako će se odvijati novi ciklus reakreditacije i koje novosti donosi novi informacijski sustav ISPiK Reakreditacije, dok će u bloku „Kvantna komunikacijska mreža: od arhitekture do primjene” biti riječi o značenju, važnosti i specifičnostima arhitekture kao osnove za implementaciju kvantne distribucije ključeva (engl. Qantum key distribution, QKD) tehnologije i o postkvantnoj kriptografiji (engl. Post-Quantum Cryptography, PQC) na primjeru distribuiranog skladišnog sustava.
Za kraj prvog dana, održat će se i četiri radionice tijekom kojih će sudionici moći unaprijediti svoja znanja i vještine iz područja računarstva visokih performansi, kibernetičke sigurnosti i e-učenja.
