Nova studija kanadskih znanstvenika bilježi dva desetljeća neobičnih interakcija između orka i ljudi.
U oceanima gdje se ljudi i orke rijetko susreću na isti način pojavila se iznenađujuća vrsta pokušaja komunikacije, ali ne zvukom, već darivanjem. Divlje orke uočene su kako dobrovoljno dijele svoj plijen s ljudima, nudeći tuljane, ribe i druge morske životinje, u ponašanju koje znanstvenici opisuju kao izražaj složenog socijalnog ponašanja.
Dvadeset godina podataka, jedan jasan obrazac
Studija objavljena u časopisu Journal of Comparative Psychology analizirala je 34 potvrđena slučaja u kojima su divlje orke (Orcinus orca) između 2005. i 2023. godine samoinicijativno dijelile hranu s ljudima. Da bi interakcija bila ispravna, morala je započeti s orkama, odnosno bez ljudske provokacije ili poticanja, te biti zabilježena videom, fotografijom ili izravnim svjedočanstvima.
Glavni autor studije Jared Towers, morski ekolog iz kanadske organizacije Bay Cetology, dokumentirao je da su u ponašanju sudjelovale orke oba spola i svih dobnih skupina. To što dijele s ljudima moglo bi ukazivati na njihovu želju da se povežu i s nama, istaknuo je.
Što su orke radile?
Od 34 slučaja 21 je uključivao ljude na brodovima, 11 plivače, a dva su se dogodila na obali. Orke su namjerno puštale plijen otprilike na udaljenosti duljine vlastitog tijela ispred ljudi, često nakon što bi se prethodno poigrale s njime. U 17 slučajeva nudile su cijele životinje, poput čitavog tuljana. U dvije trećine slučajeva pristupile su same, a u ostalim su dolazile u parovima ili manjim skupinama.
Gotovo svaki put zadržale su se kratko, oko pet sekundi, nakon što bi pustile plijen, kao da promatraju ljudsku reakciju. U 30 od 34 slučaja ljudi su odbili ponude zbog etičkih i sigurnosnih razloga. Ipak, neke su orke pokušale ponovno.
Zašto uopće nude hranu?
Towers to opisuje kao prosocijalnu aktivnost i način izgradnje međusobnih odnosa. Među orkama dijeljenje hrane uobičajeno je u obiteljima i zajednicama. To što takvo ponašanje prelazi i na ljude sugerira dublju znatiželju ili želju za povezivanjem.
Znanstvenici pretpostavljaju da takve interakcije proizlaze iz visoke encefalizacije kod orka, odnosno omjera veličine mozga i tijela, koja je odmah iza ljudske. Kao iznimno inteligentne i društvene životinje, orke možda vide ljude kao bića vrijedna interakcije, čak i preko granica koje postoje između vrsta.
Riječ je o jednom od rijetkih dokumentiranih ponašanja u kojem nedomaće životinje zapravo pokušavaju prehranjivati ljude.
Izvor: Science Alert
