Britanski znanstvenici upozoravaju da izlijevanje ostataka kave u odvode može imati jako štetne posljedice za okoliš, a povod za skretanje pozornosti na ovaj problem je kazna u iznosu od 150 funti koju je nedavno morala platiti jedna stanovnica zapadnog Londona, nakon što je u javni odvod izlila talog kave.
Svaki se dan u Velikoj Britaniji konzumira oko 98 milijuna šalica kave, a u cijelome svijetu čak dvije milijarde dnevno, prenosi Science Alert.
No sva preostala tekućina mora se negdje odbaciti, bez obzira jeste li u vlastitu domu, na poslu ili trčite za autobusom. I premda je prva jutarnja kava za mnoge svojevrstan ritual, istodobno može biti i nepoželjan udarac za okoliš kada se odbaci, prenosi The Conversation, mreža neprofitnih medijskih kuća koje objavljuju vijesti i istraživačke izvještaje na internetu, a autori su im znanstvenici koji s profesionalnim novinarima i urednicima stvaraju pristupačne rezultate utemeljene na istraživanjima.
Izlijevanje taloga jedne šalice ne čini se problematičnim, no 98 milijuna dnevno prolivenih taloga u odvode stvara puno veći problem za rijeke i lokalne ekosustave, osobito s obzirom na to da dodatnu količinu dodajemo onoj već postojećoj u kanalizacijama iz kućanstava.
Velik dio Velike Britanije funkcionira zahvaljujući kombiniranom kanalizacijskom sustavu, pri čemu jedna cijev prenosi i kišnicu s ulica i otpadne vode iz kućanstava do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Stoga, što više kofeina ulazi u ove cijevi, to ih više može izbjeći proces i dospjeti izravno u rijeke.
Šalice s kavom sadrže stotine kemijskih spojeva. Uz kofein (pod pretpostavkom da ne pijete kavu bez kofeina), mnoge sadrže mlijeko i šećer, a neke i kakao, začine i ostale sastojke.
Kada je posrijedi okoliš, najviše mu šteti kofein jer se ne razgrađuje ni brzo ni lako te spada u nove onečišćujuće tvari, s obzirom na to da su znanstvenici tek nedavno počeli testirati razinu kofeina i ne prate je kontinuirano.
Već je 2003. utvrđeno da kofein zagađuje švicarska jezera i rijeke. Istodobno znanstvenici upozoravaju da ni izlijevanje beskofeinske kave u odvode nije bez posljedica jer sve vrste kave snižavaju pH faktor vode, a kava sadrži i organske spojeve koji vodenim sustavima, tijekom razgradnje oduzimaju kisik.
Usto i hranjive tvari u kavi mogu potaknuti rast algi i rezultirati dodatnim iscrpljivanjem kisika u rijekama i jezerima, što potencijalno može smanjiti životni vijek morskih biljaka i životinja.
Zbog čega je kofein tolik problem?
Postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda razlikuju se po svojoj sposobnosti i kapacitetu pročišćavanja i uklanjanja kofeina u rasponu od 60 do 100 posto, ovisno o vrsti pročišćavanja, dizajnu postrojenja, godišnjem dobu, temperaturi i brojnim drugim faktorima. To znači da čak i pročišćena voda može sadržavati kofein kada se vraća natrag u rijeke i mora.
Obilne kiše dodatno pogoršavaju problem prekorači li se kapacitet kanalizacijskih cijevi.
Kada se to dogodi netretirana otpadna voda izravno se preusmjerava u rijeke i vodotoke da bi se spriječilo poplavljivanje domova, poslovnih prostora i postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda. Bilo da se radi o uličnom odvodu ili o toaletima, dio kofeina koji smo konzumirali na kraju će dospjeti u naše rijeke i vodni okoliš.
Problem je jednak u Ujedinjenom Kraljevstvu, kao i u svim ostalim dijelovima svijeta, uključujući i Antarktiku. Proučavanje 258 rijeka u 104 zemlje otkrilo je kofein u preko 50 posto uzorkovanih mjesta.
Nedavne studije ukazuju na to da kofein utječe na metabolizam, rast i pokretljivost nekih slatkovodnih algi, biljaka i ličinki vodenih muha, što potencijalno može dovesti do njihova ugibanja. Kofein može utjecati na morski i biljni svijet čak i u malim količinama.
Što biste trebali, a što ne biste trebali izlijevati u odvode?
Ulični odvodi dio su našeg vodovodnog sustava. Nemojte u odvode izlijevati ništa što ne bi trebalo završiti u rijekama, jezerima, na plažama ili u moru. To uključuje kavu ili talog kave, tekućine na bazi hrane, ulja, boje ili vruće masti, deterdžente, izbjeljivače, tekućine preostale od građevinskih radova i slično. Sve navedeno trebalo bi odložiti na zakonom propisan način ili odnijeti u centre za prikupljanje otpada.
Uličnim biste odvodima trebali omogućiti da obavljaju svoj jedini, jednostavan posao - da prikupljaju kišnicu, a ne otpadne vode.
No nažalost, zbog kombiniranog kanalizacijskog sustava u brojnim zemljama svijeta, nema velike razlike između izlijevanja tekućina u sudoper ili u ulični odvod. Dakle, ono što je dobro za vaš ulični odvod dobro je i za vaš kuhinjski sudoper i za okoliš. Ako ništa drugo - budite pragmatični: talog kave lako može začepiti vaš kuhinjski sudoper.
Dakle, kamo izliti talog i ostatke kave?
Ako svakodnevno izlijevate talog kave kod kuće pokušajte ga razrijediti i koristiti kao biljni tonik. Tekućina i talog mogu se, u manjim količinama izliti u vrtove ili gredice. Pritom vodite računa o tomu da ne pretjerujete jer talog kave može povećati organski sadržaj tla, pa njegovo redovito dodavanje na isti komad zemlje može uzrokovati nakupljanje kofeina i krutih tvari, što je štetno i za biljke i za funkciju tla.
Najbolje mjesto za izlijevanje ostataka kave je kompost, a možete ga izliti i u otpad za hranu koji se reciklira. Ako nemate pristup ovim opcijama, odložite talog u odgovarajući kontejner i bacite ga u otpad.
