Psovanje se tradicionalno povezuje s gubitkom kontrole i neprimjerenim izražavanjem u javnom diskursu, no kontrolirani eksperimenti sada pokazuju da psovke mogu djelovati i kao praktično sredstvo za poboljšanje izvedbe kada se približavamo granicama tjelesnih sposobnosti.
Novo istraživanje, objavljeno u časopisu American Psychologist, dodatno potvrđuje da psovanje može mjerljivo povećati fizički učinak, jer pomaže ljudima da nadvladaju unutarnje mehanizme samosputavanja.
U mnogim situacijama ljudi se suzdržavaju, svjesno ili nesvjesno, i ne koriste svoju punu snagu. Psovanje je lako dostupno sredstvo koje vam može pomoći da se osjećate usredotočeno, samouvjereno i manje rastreseno te da se malo snažnije prepustite naporu, rekao je za Scimex psiholog Richard Stephens sa Sveučilišta Keele u Velikoj Britaniji i jedan od autora navedenog istraživanja.
Dva eksperimenta
Kako bi ispitali odražava li se taj učinak u kratkotrajnim psihološkim promjenama, znanstvenici sa Sveučilišta Keele i američkog Sveučilišta Alabama proveli su dva kontrolirana eksperimenta.
U prvom je na sveučilišnom kampusu sudjelovalo osamdeset i osam odraslih osoba u dobi od osamnaest do šezdeset i pet godina. Svaki je sudionik odabrao jednu psovku povezanu s iznenadnom boli i jednu neutralnu riječ koja opisuje stol o koji mogu nehotice udariti glavom, a zatim je izvodio sklek oslanjajući se na stolac pored stola.
Tijekom izvođenja skleka na stolcu sudionici su morali ponavljati vlastitu odabranu riječ, psovku ili neutralnu riječ, ovisno o nasumičnoj raspodjeli, objasnili su autori istraživanja. Položaj su zadržavali do šezdeset sekundi, pritom održavajući kontakt očima s istraživačem putem platforme Microsoft Teams.
Nakon toga sudionici su sudionici odgovarali na pitanja kojima se procjenjivalo u kojoj su se mjeri osjećali psihološki oslobođeno i nesputano, uključujući humor, stanje potpune usredotočenosti na aktivnost, samopouzdanje, rastresenost i društvenu poželjnost.
Drugi eksperiment s 94 nova sudionika ponovio je postupak te dodao mjere za koje se očekivalo da će se smanjiti tijekom psovanja, uključujući kognitivnu anksioznost i negativne emocije.
Što su rezultati pokazali?
U oba eksperimenta psovanje je bilo povezano s duljim zadržavanjem položaja te povišenim razinama pozitivnih emocija, humora, novosti i rastresenosti. Ovi nalazi upućuju na to da psovanje potiče psihološka stanja pogodna za maksimalan napor i prevladavanje unutarnjih ograničenja, zaključuju Stephens i njegov tim. Međutim, dokazi da psovanje izravno smanjuje inhibiciju ostali su ograničeni.
Rezultati pomažu objasniti zašto je psovanje tako rašireno. Psovanje je doslovno kalorijski neutralno, bez lijekova, niskotroškovno i lako dostupno sredstvo koje imamo na raspolaganju kada nam je potreban poticaj za bolju izvedbu, kaže na kraju Stephens.
