U najnepristupačnijim dijelovima našeg planeta, ondje gdje hladnoća i tama nadvladavaju svjetlost, znanstvenici su naišli na život koji ne bi trebao postojati. Arktički led, nekada simbol potpune pustoši, sada otkriva zajednice mikroba koje bacaju novo svjetlo na globalne klimatske procese.
tri vijesti o kojima se priča
Dušik čini većinu Zemljine atmosfere, ali većina organizama ovisi o mikrobima koji ga pretvaraju u spojeve dušika koje organizmi mogu koristiti. Dugo se smatralo da su takvi mikrobi prisutni samo u toplim oceanima.
Vjerovalo se da se fiksacija dušika (pretvorba dušika iz zraka u spojeve koje organizmi mogu koristiti, op.a.) ne može odvijati ispod morskog leda, jer se pretpostavljalo da su životni uvjeti za organizme koji provode fiksaciju dušika preslabi. Bili smo u krivu, kaže u članku objavljenom na stranicama Sveučilišta u Kopenhagenu biologinja Lisa von Friesen s istog sveučilišta i glavna autorica istraživanja koje je bojavljeno u časopisu Communications Earth & Environment.
Njezin tim je analizirao uzorke iz središnjeg Arktičkog oceana i euroazijskog Arktika, otkrivši mikrobe ne–cijanobakterijske diazotrofe (NCD). Oni ne provode fotosintezu, ali posjeduju gene za vezanje dušika. Njihova rasprostranjenost sugerira ulogu u tom procesu, iako njihova stvarna aktivnost još nije izravno dokazana.
Klimatske posljedice
Više je takvih mikroba pronađeno na rubovima otopljenog leda. Kako se led nastavlja povlačiti, oni bi se mogli širiti i mijenjati arktičke hranidbene lance. NCD-ovi su sami po sebi hrana za morske alge.
Budući da su alge primarni izvor hrane za male životinje poput planktonskih račića, koje pak jedu male ribe, više algi može utjecati na cijeli lanac prehrane, objašnjava von Friesen.
Ako se poveća proizvodnja algi, Arktički ocean apsorbirat će više CO₂ jer će više CO₂ biti vezano u biomasi algi. Ali biološki sustavi su vrlo složeni, pa je teško dati čvrste prognoze, jer drugi mehanizmi mogu djelovati u suprotnom smjeru, kaže Lasse Riemann, koautor spomenutog istraživanja sa Sveučilišta u Kopenhagenu.
Otapanje morskog leda može, izravno ili neizravno, potaknuti fiksaciju dušika. Stoga potičemo buduće istraživanje usmjereno na veličinu i dinamiku fiksacije dušika u Arktičkom oceanu, zaključuju autori studije.