Ledenjaci diljem svijeta nestaju alarmantnom brzinom. Preciznije rečeno, otprilike 1000 ih nestaje godišnje, a projekcije sugeriraju da bi ih se do 2040. moglo izgubiti do 3000 godišnje, čak i ako nacije ispune svoje ciljeve smanjenja emisija ugljika. Samo u posljednjih dvadeset godina nestalo je najmanje 4000 ledenjaka.
Znanstvenici sa švicarskog Sveučilišta ETH Zurich, predvođeni Landerom Van Trichtomi, modelirali su budućnost 211.000 ledenjaka prema različitim klimatskim scenarijima. Njihova otkrića, objavljena u časopisu Nature Climate Change, pokazuju da trenutne klimatske obveze stavljaju planet na putanju zagrijavanja od 2,7 °C iznad predindustrjskih razina. Taj put bi izbrisao 79 posto svjetskih ledenjaka do 2100. godine. Skromnije globalno zatopljenje od 2 °C i dalje bi eliminiralo njih 63 posto.
Vrhunac sredinom stoljeća
Izgubit ćemo mnoge od naših ledenjaka, ali imamo i sposobnost sačuvati mnoge od njih, kaže za New Scientist David Rounce s američkog Sveučilišta Carnegie Mellon u Pittsburghu, koji je sudjelovao u navedenoj studiji.
Ako klimatski ciljevi ne uspiju i temperature porastu i do 4°C, 91 posto ledenjaka će nestati s lica Zemlje. Posljedice uključuju porast razine mora od 25 centimetara, smanjenje ljetnog protoka vode ključnog za navodnjavanje i povećane poplave ledenjačkih jezera, poput katastrofalne poplave u Indiji iz 2023. godine u kojoj je poginulo 55 ljudi.
Gubitak ledenjaka dosegnut će vrhunac sredinom stoljeća, a zatim će se usporiti kako manji planinski ledenjaci brže nestaju, ostavljajući veće na Arktiku i Antarktici. Većima je jednostavno potrebno puno vremena da im se otopi led, pa će kasnije nestati, pojašnjava Van Tricht za New Scientist.
Prema trenutnim ciljevima, zapadna Kanada i susjedne Sjedinjene Države riskiraju gubitak gotovo svih ledenjaka, što ugrožava lokalni turizam i lokalne opskrbe vodom. Europske Alpe se suočavaju sa sličnim razaranjima.
