Nije tajna da su brojna istraživanja pokazala kako mala djeca ne bi smjela svoje vrijeme provoditi pred ekranima. Ona do dvije godine starosti ni pred kakvim ekranima. Ne biste bili jedini koji bi mislili da se iste preporuke, samo u nešto blažem obliku, mogu primijeniti i na odrasle osobe.
I dok zasigurno nije dobro da sjedimo pred ekranima baš cijeli dan, istraživanje objavljeno u časopisu Nature, otkrilo je da vrijeme provedeno pred ekranima za jednu skupinu ljudi može biti itekako korisno.
U studiji su znanstvenici željeli testirati postojanje "digitalne demencije" odnosno pogoršanja kognitivnih mogućnosti zbog dugoročnog izlaganja digitalnoj tehnologiji. No, rezultat koji su dobili potpuno ih je iznenadio.
Analizirali su 136 studija s podacima o više od 400 tisuća odraslih osoba i otkrili kako je digitalna tehnologija zapravo pozitivno djelovala na kognitivne sposobnosti starijih osoba.
Neto učinak tehnologije od 1990-ih je bio pozitivan, kad su u pitanju kognitivne sposobnosti starijih odraslih osoba, naglasio je u objavi za javnost izvanredni profesor psihologije i neuroznanosti na Sveučilištu Baylor, Michael K. Scullin.
Podaci su pokazali da je korištenje digitalne tehnologije čak smanjilo rizik od gubitka kognitivnih sposobnosti za 58 posto.
Znanstvenici naglašavaju kako bi rezultate ipak trebalo uzeti s rezervom, jer nisu mogli utvrditi na koji način ni koliko dugo su osobe u tim studijama koristile digitalnu tehnologiju odnosno pametne uređaje.
No, dodaju kako bi se razlog za pozitivan utjecaj mogao skrivati u trenutku kad su odrasli počeli koristiti digitalnu tehnologiju. Za razliku od današnjih generacija koje digitalnu tehnologiju upoznaju gotovo odmah po rođenju, osobe koje su sad u 40-ima i stariji, tehnologiju su počele upoznavati i koristiti u odraslijoj dobi, odnosno nakon što su im se mozgovi već formirali.
Jedna od prvih stvari koju vam odrasle i starije osobe kažu je koliko su frustrirani računalom. To je zapravo odraz kognitivnog izazova koji može biti koristan za mozak, čak i ako se u ovom trenutku ne osjeća sjajno. Ako to radite godinama i stvarno ste uključeni, to može biti znak da vježbate svoj mozak, ističe Scullin.
Pa ipak, autori studije ističu kako pretjerano korištenje tehnologije može imati negativne posljedice. Umjesto toga, potiču zdravu upotrebu.
Ako imate roditelja ili baku i djeda koji se jednostavno drže podalje od tehnologije, pokušajte to promijeniti, predložio je Scullin. Mogu li naučiti koristiti aplikacije za fotografije, poruke ili kalendar na pametnom telefonu ili tabletu? Počnite jednostavno i budite vrlo strpljivi dok uče.
Dodaje kako tehnologija može poslužiti kao kompenzacijski sustav podrške za održavanje opće neovisnosti i smanjenje rizika od dijagnoze demencije čak i uz prisutnost nekog kognitivnog pada.
Korištenje društvenih medija još je jedna tema o kojoj se dosta raspravlja u smislu kognitivnih učinaka. Iako kaže da je teško predvidjeti kognitivne učinke beskonačnog listanja na TikToku, Scullin tvrdi da bi generiranje videa putem kreativne kognicije moglo biti korisno. Osim toga, rekao je da interakcija s različitim zajednicama na internetu može potaknuti stvaranje novih društvenih veza i smanjiti osjećaj izolacije kod starijih.
