Geopolitička situacija u cijelom svijetu mijenja se, gotovo iz dana u dan. Odluka jednog čovjeka koji se nalazi na čelu države, može imati posljedice na cijeli svijet. Pa kako se onda snaći u takvim promijenjivim geopolitičkim odnosima? Kako poslovati sada, a kako planirati poslovanje u budućnosti? I što čeka tehnološki sektor u svemu tome? Upravo su na ova i mnoga druga pitanja pokušali dati odgovor sudionici FERConnecta.
Pred više od 200 zainteresiranih posjetitelja, stručnjaci i FER-ovi alumni osvrnuli su se na utjecaj geopolitičkih promjena na tehnologiju, financije, ali i općenito poslovanje u svijetu.
Na samom početku predstojnik Ureda predsjednika Vlade RH Zvonimir Frka-Petešić, do je kratki pregled trenutne situacije u svijetu, ali i naglasio kako tehnologija više nije sredstvo rada nego i sredstvo utjecaja, pa onaj tko kontrolira tehnologiju, zapravo ima najveću moć.
Rat u Ukrajini promijenio je sigurnosnu arhitekturu u cijeloj Europi, istaknuo je Frka-Petešić i dodao kako je to "probudilo" Europu i potaknulo ju da počne razmišljati drugačije. Posljedica toga su i brojne europske regulative koje su usmjerene upravo na izgradnju otpornosti.
Europa se budi, prvi znakovi toga su konkretni, a obuhvaćaju Akt o umjetnoj inteligenciji, prvi zakon takve vrste na svijetu, Direktivu NIS2 – jedinstveni okvir za kibernetičku sigurnost Europske unije, plan za zatvaranje inovacijskog jaza i smanjenje strateških ovisnosti i druge važne dokumente. Hrvatska ne želi biti promatrač, već biti sudionik i suoblikovatelj ovakvih akata. Ona aktivno doprinosi implementaciji europskih digitalnih regulativa, koristi sredstva iz Nacionalnog plana i oporavka za digitalizaciju zdravstva, obrazovanja, javne uprave, razvoju vlastitih kapaciteta od laboratorija za umjetnu inteligenciju do digitalne transformacije poduzeća i lokalne samouprave, poručio je Frka-Petešić.
Dodao je kako se u današnje vrijeme najveći naglasak stavlja na stratešku autonomiju, koja više nije luksuz nego potreba.
Sigurnost se ne mjeri samo granicama, već i može li ključna infrastruktura izdržati digitalne udare. Trebamo birati model koji garantira otpornost, ali kojim se ne čini korak natrag prema izolaciji, istaknuo je Frka-Petešić.
Digitalni euro mogao bi krenuti do kraja desetljeća
Guverner HNB-a i predsjednik Alumni EFZG-a Boris Vujčić u kratkom je govoru na temu budućnosti novca istaknuo inicijativu centralnih banaka za uvođenje digitalnog eura, s obzirom na pad upotrebe gotovine i porast bezgotovinskih oblika plaćanja, ali i pojasnio što je to točno digitalni euro.
Digitalni euro je centralno-bankarski digitalni novac koji postoji već jako dugo, a koji centralne banke žele uvesti zbog promjena načina plaćanja s kojima se danas susrećemo. Sama ideja digitalnog eura je postati prvo paneuropsko platno rješenje kojim će se moći služiti na svakom platnom mjestu, a koji će biti što sličniji sadašnjem novcu dostupnom potrošačima, a to je gotovina. Ideja je da radi bez interneta i podržavaju ga svi POS uređaji, no cijeli projekt je u pripremnoj fazi. To je tehnološki iskorak u valutama, rekao je Vujčić.
Istaknuo je kako je ideja o digitalnom euru prisutna već godinama, no zbog niza razloga, njegov je razvoj bio zaustavljen. S trenutnom situacijom u svijetu, ponovno se aktualizirala.
U situaciji smo da, ako vam kartičarske kuće poput Vise i Mastercarda, obustave usluge, vaše gospodarstvo staje. Vi nemate alternativu za provođenje plaćanja. Digitalni euro bio bi takva alternativa. Centralne banke rade na njegovom razvoju i uvođenju. Moja je procjena da bi do kraja ove godine mogli u Europskom parlamentu raspravljati o tri zakona koja je potrebno donijeti kako bi se digitalni euro mogao implementirati. Nakon toga, potrebno je još provesti tehnološke prilagodbe, provesti pilot projekt... Recimo da bismo za tri godine mogli početi s digitalnim euro u Europi, objasnio je Vujčić.
Dodao je kako za korištenje digitalnog eura nisu zainteresirane samo zemlje u eurozoni, već i države koje su članice EU, a nemaju euro. I s njima surađuju na razvoju ove usluge te bi se tako digitalni euro mogao koristiti na cijelom europskom kontinentu.
On bi zapravo zamijenio gotovinu, rekao je Vujčić.
Promjene u svjetskoj trgovini nisu nužno loše
Predsjednik uprave Končara - Mjerni transformatori i udruge Hrvatski izvoznici Davor Baković dotaknuo se međunarodne trgovine i trenutačnog položaja Europe.
Kad pogledate trendove, oni ukazuju na polarizaciju svjetske trgovine i na to da živimo u jednom spregnutom svijetu u kojem su vrlo evidentni trgovinski blokovi. Jedan blok, u pozadini koje su Sjedinjene američke države ili zapadni svijet, dok je drugi Kina. Novost za Europu je da ulazi u eru u kojoj Atlantik nije centar, što nije nužno ni loše. Stajanje po strani dat će joj vremena za restrukturiranje, ulaganje u energetiku i tehnologiju, poručio je Baković.
Na panelu o temama koje izravno utječu na 450 milijuna građana EU sudjelovali su i istaknuti stručnjaci poput Josipa Ćesića, suosnivača tvrtke za robotiku i AI rješenja Gideon Brothers, Josipa Mikulića, višeg inženjera za analogni dizajn u tvrtki za izradu poluvodiča ams OSRAM, Matije Žulja, izvršnog direktora tvrtke za softverska rješenja u poljoprivredi Agrivi, dr. sc. Luke Šikića, docenta na Hrvatskom katoličkom sveučilištu te profesorice Ekonomskog fakulteta, dr. sc. Valentine Vučković.
Raspravu su moderirali Mladen Pejković, predsjednik Alumni odbora FER-a, inače stariji izvršni direktor za strategiju, poslovni razvoj i ICT Atlantic Grupe i izvanredna profesorica EFZG-a dr. sc Anita Čeh Časni.
Kao glavni problem za tvrtke u ovom multipolarnom svijetu, panelisti su istaknuli, nesigurnost. Naime, zbog američkog uvođenja carina i odgovora drugih država na to, tvrtkama koje proizvode u Hrvatskoj ili u svijetu, veoma je teško uopće procijeniti koliko će njihov proizvod na kraju koštati. To će uvelike otežati dogovaranje bilo kakvih budućih poslova. Pogotovo jer još nije poznato hoće li i kako EU odgovoriti na američke poteze.
Nove, pomalo dramatične, geopolitičke okolnosti izazvale su zabrinutost na mnogim poljima, uključujući i tehnološkom. Bez obzira na to, vjerujem da su one prilika za jačanje europskih tehnologija i konkurentnosti kroz postojeće, ali i nove programe u domeni robotike, industrije čipova, umjetne inteligencije, kvantnog računalstva i jačanje kibernetičke sigurnosti. Upravo takvim inicijativama Hrvatska ima što za ponuditi. Suradnjom znanosti i obrazovanja, države i gospodarstva možemo iskoristiti priliku koja se pruža, što je bila ideja vodilja za organizaciju današnjeg FERConnecta, izjavio je na kraju Pejković.
