Hakeri upadali na stranice medija i objavljivali lažne vijesti kako bi "diskreditirali NATO"

S obzirom na praksu takvih kibernetičkih prijetnji koje prvo kreću u Istočnoj Europi, a potom se šire na Zapadnu i SAD, trebalo bi biti posebno oprezan pogotovo u svjetlu nadolazećih izbora, upozoravaju iz FireEyea.

Martina Čizmić | 31.07.2020. / 12:40

Lažne vijesti (Foto: Getty Images) (Foto: Getty Images)

 Problem sa širenjem lažnih vijesti nije izoliran samo na društvene mreže, već se proširio i na stranice koje objavljuju vijesti. Kako upozoravaju iz tvrtke koja se bavi računalnom sigurnošću, FireEye, hakeri su od 2017. godine upadali na web stranice legitimnih medija i objavljivali lažne vijesti kojima je cilj bio potaknuti antagonizam prema NATO-u.

Kako su pojasnili iz FireEyea, lažne vijesti fokusirane su bile na Litvu, Latviju i Poljsku, ali još nije poznato tko je takvu kampanju deiznformacija zaista i naručio. 

Tijekom kampanje, objavljivani su lažni članci, citati, prepiske i drugi dokumenti koji su dizajnirani da podsjećaju na vojne dokumente i da dolaze od političara u zemljama koje su na meti, ističu iz FireEyea.

Napadači su ulazili u sustave za objavljivanje vijesti na pojedinim stranicama i zamjenjivali stare članke s vlastitim sadržajem ili objavljivali u potpunosti nove lažne članke. Potom bi te vijesti objavljivali na društvenim mrežama ne bi li se one proširile prije no što ih vlasnici tih web stranica pronađu i ugase.

Iako su hakeri objavljivali i na stranicama medija, neki članci i uvodnici bili su prvenstveno pisani na engleskom jeziku i to na stranicama koje prihvaćaju i objavljuju sadržaj svojih čitatelja.

Koliko je takva kampanja opasna, možda najbolje govori činjenica da su se o tim lažnim vijestima oglašavale i vlasti pogođenih zemalja upozoravajući da se radi o lažnim vijestima.

Ova kampanja spojila je tradicionalne kibernetičke prijenje i informacijske operacije kako bi promovirala tvrdnje kojima je glavni cilj oslabiti utjecaj NATO-a i umanjiti lokalnu potporu organizacijama u Litvi, Latviji i Poljskoj. Iako je ova kampanja do sad ciljala čitatelje u određenim zemljama, upozoravamo da bi se ista takva kampanja mogla pojaviti i drugdje. S obzirom na praksu takvih kibernetičkih prijetnji koje prvo kreću u Istočnoj Europi, a potom se šire na Zapadnu i SAD, trebalo bi biti posebno oprezan pogotovo u svjetlu nadolazećih izbora, upozoravaju iz FireEyea.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti