Otkriveno je kako bi mogla izgledati hrvatska letjelica koja će jednom otići na Mars.
Ovo su dijelovi budućeg drona, mi radimo dron na principu mahokrila. Što to znači ovdje vidimo jedno mahokrilo. Mahokrilo je učinkovitija, aerodinamički bolja verzija za let u tankoj, vrlo rijetkoj atmosferi, 1 posto gustoće, rekao je prof. dr. sc. Zdravko Terze, voditelj projekta, FSB.
Da će na Marsu ta tehnologija biti uspješnija od rotirajućeg krila, dokazali su u teoriji. Sad to žele i u praksi.
Prvi prototip imat će jedno krilo, a gradit će verzije i s 2 i 4 mahokrila. Nova tehnologija inspirirana je letenjem kukaca.
Svaki ima neki svoj štos. Ne lete svi isto, Drosophila ne leti isto kao komarac ili vretenac, svaki ima neki svoj, oni su i različitih večina, ali to su komplicirani pokreti i mi tražimo optimalno rješenje za nas, rekao je prof. dr. sc. Zdravko Terze.
Na letjelici radi 5 stručnjaka na FSB-u, a surađuju i s dva europska sveučilišta. No sve će biti sastavljeno u Hrvatskoj. Ako dron dođe na Mars, sletjet će na jednu od tri lokacije.
2021. godine NASA je na Mars poslala helikopter Ingenuity. Izveli su 72 leta, no oni su bili kratki zbog pregrijavanja motora.
Mi tvrdimo da će ova tehnologija s obzirom da je učinkovitija da ćemo moći to ostvarivati s manje energije, što je jako važno za takvu aplikaciju i s tim obavljati veće dolete, s manjim zagrijavanjem i na kraju krajeva veći teret jer i sama letjelica bi trebala biti manja od helikoptera, rekao je Terze.
Cilj je ponijeti kamere i senzore za istraživanje crvenog planeta. Interes za ovom tehnologijom, kaže nam voditelj projekta, već pokazuju Kina i SAD.
Na Mars se ne ide svaki dan, iduće se planira 2028. Planiraju u Kini. Ovo je europska investicija. Mi smo nositelji prava pa tko da raketu, vidjet ćemo" rekao je Terze.
Prvi prototip testirat će se u uvjetima Marsove atmosfere u Nizozemskoj, u svibnju ili lipnju. Projekt traje 15 mjeseci. Ako testiranja budu uspješna, hrvatska tehnologija otići će na Mars.
