Koliko su Hrvati svjesni rizika i opasnosti pri korištenju pametnih telefona? Koliko često koriste službene i sigurne trgovine aplikacija za preuzimanje sadržaja i aplikacija, a koliko se oslanjaju na neke trgovine trećih strana koje nose puno veće rizike? Odgovore na ta, ali i puno drugih pitanja saznali smo tijekom predstavljanja rezultata istraživanja o sigurnosti mobilnih aplikacija koje je na konferenciji o kibernetičkoj sigurnost Alert predstavio Mario Marić iz tvrtke ASEE koja je i organizirala konferenciju.
Istraživanje koje je provedeno u suradnji s Ipsosom među korisnicima smartphonea starosti između 18 i 55 godina otkrilo je neke mobilne trendove u Lijepoj Našoj.
Među inim, rezultati istraživanja pokazali su kako je većina mobilnih korisnika u Hrvatskoj, njih 87 posto itekako svjesna rizika i opasnosti koje im prijete prilikom korištenja pametnih telefona, a njih samo 35 posto misli kako je mala šansa da će se to dogoditi upravo njima. S druge strane, 15 posto ispitanih vjeruje kako bi mogli postati žrtve kibernetičkih kriminalaca na svojim mobilnim uređajima.
Kada su u pitanju mobilne aplikacije, pokazalo se kako mnogi, čak 75 posto njih na prvo mjesto stavljaju sigurnost što, naglasio je Marić, pokazuje da postoji velika svijest među korisnicima o sigurnosti pri korištenju mobilnih aplikacija. Također, istraživanje je pokazalo i kako su korisnici iznimno oprezni u svom digitalnom ponašanju pa tako njih 90 posto aplikacije skida samo s povjerljivih izvora, dok 81 posto njih prije preuzimanja aplikacije na svoje uređaje pregledava recenzije i ocjene drugih korisnika.
Tri četvrtine korisnika ne koristi bankarske aplikacije niti obavljaju transakcije za šoping putem javnih WiFi mreža, dok se 70 posto njih nakon šopinga odjavljuje iz aplikacije, što pokazuju visoku razinu svjesnosti opasnosti koje prijete povezivanjem na internet putem javnih mreža u npr. kafićima, na aerodromu itd.
Najslabija karika sigurnosnog lanca je - čovjek
Govoreći o prijetnjama pri korištenju mobitela, korisnici su svjesni većine rizika - da tako mogu dijeliti svoje osobne podatke, da mogu izgubiti svoj identitet, odnosno osobne podatke i podatke za pristup te da mogu izgubiti novac.
No ono što je Mario Marić naglasio kao posebno zabrinjavajuće jest da, iako su korisnici svjesni da putem mobilnih uređaja dijele svoje podatke, nisu toliko svjesni izlaganja poslovnih podataka riziku. Naime, samo nešto više od četvrtine ispitanih svjesno je da se putem mobilnih uređaja mogu dijeliti i poslovni podaci.
Još jednu stvar koju je Marić nazvao zabrinjavajućom i na kojoj bi se trebalo raditi, odnosno educirati ljude jest da su mnogim korisnicima lozinke i dalje idealan način zaštite podataka i svojih mobilnih uređaja. Lozinke se više ne smiju smatrati sigurnosnim elementom, naglasio je Marić.
Iako je način zaštite, odnosno korištenja sigurnosnih tehnologija (biometrija, dvostupanjska zaštita itd.) od velike važnosti, uvijek treba imati na pametni kako je u centru svega uvijek - čovjek. On je najslabija karika sigurnosnog lanca koju kibernetički kriminalci najčešće napadaju.
Na kraju Marić je zaključio kako kompanije uvijek moraju raditi na educiranju i informiranju korisnika jer prosječni potrošač ipak nije dovoljno upoznat sa svim rizicima koji mu prijete u kibernetičkom prostoru.
