Hrvatska ima idealne uvjete da bude ICT i transportno čvorište Europe, čemu je pridonio ulazak u šengen i eurozonu, razvoj prometne infrastrukture te informatizacija i telekomunikacije brzim 5G mobilnim i optičkim mrežama, rečeno je u petak na konferenciji "Hrvatska kao važan ICT i transportni hub Europe".
Konferencija je u organizaciji tvrtke Motus Media okupila predstavnike prometnih, telekom i drugih tvrtki, regulatora HAKOM-a i druge, koji su na panelima iznosili svoja viđenja trenutne i buduće prometne i ICT 'situacije' u Hrvatskoj, koja je u tome, kako su se svi složili, puno postigla u zadnjih desetak godina, ali se idućih deset godina očekuje i više.
Otvarajući konferenciju, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković ocijenio je da su povezane dvije važne razvojne teme za Hrvatsku - promet/transport i ICT.
U 2022. i s 2023. smo ostvarili najvažnije strateške ciljeve - uvođenje eura i ulazak u šengen te otvaranje Pelješkog mosta, projekta u cijelosti dovršenog otvaranjem stonske obilaznice. Time je Hrvatska pokazala da može pripremiti i provesti velike infrastrukturne projekte, uz pomoć EU fondova, istaknuo je ministar.
Željeznica najveći izazov u idućih deset godina
Smatra da je u Hrvatskoj autocestovna i cestovna infrastruktura zadnjih 20 godina "dobro i uspješno odrađena", a nastavlja se s završavanjem autoceste prema Sisku, što se očekuje 2024., te radovima na tunelu Učka kako bi se 2025. Istarski ipsilon priključio na mrežu hrvatskih autocesta.
Ponovio je da se krajem 2024. i početkom 2025. na svim autocestama u Hrvatskoj planira uvesti beskontaktna naplata cestarine, za što je natječaj u tijeku i nada se da će "dobro proći i da ga neće 'usporiti' neke žalbe”. Kazao je i da se ove godine na autocestama očekuju rekordni prometi.
Dosta se radi i na, dodao je, važnom 5C koridoru, koji je bitan put i do Luke Ploče, kao i na zračnim i morskim lukama, prije svega u Rijeci, za što je koncesija dana tvrtki Enna transport i konzorciju, koji, po njemu, dobro i dosta rade.
Najveći izazov pred nama je željeznica, u što se planira uložiti oko 3,5 milijarde eura i za što pripremamo veliki kredit sa EIB-om. To znači da će Hrvatska u idućih deset godina biti veliko gradilište željezničke infrastrukture, kazao je Butković.
Dobrim u Hrvatskoj je ocijenio razvoj ICT infrastrukture, posebice mobilnih i optičkih komunikacijskih mreža, koje su među boljima u Europi i važne za digitalizacije u društvu, te za ostvarenje ciljeva iz nove strategije razvoja digitalnog društva do 2032.
ICT u zadnjih deset godina u Hrvatskoj raste 'dvoznamenkasto' i postaje strateška grana, smatra Butković, dodajući da se ipak treba još potruditi da se dostigne cilj iz te strategije tj. prosjek EU-a na DESI ljestvici digitalizacije, ali i pokriju ruralna područja brzim mrežama i internetom”.
Poručio je i da "nisu problem sredstva nego provoditi sve te projekte, jer uvijek ima dosta žalbi i prigovora iz raznih izvora, što sve usporava izvedbu".
Važnost priključivanja europskoj prometnoj mreži
O važnosti jačeg priključivanja hrvatskih prometnica europskim prometnicama i transeuropskoj prometnoj mreži, o čijoj se reviziji uredbe dosta raspravlja i u Europskoj komisiji i Parlamentu, na konferenciji je govorio eurozastupnik Tomislav Sokol, ocijenivši da se "Hrvatska već profilirala važnim transportnim čvorištem u Europi”, čemu je i bliža sa šengenom.
Predsjednik uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić naglasio je da su javne prometne tvrtke poput Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta dosta napredovale u procesu primjene novih ICT tehnologija i digitalizaciji.
U tom su procesu naše i druge hrvatske aktivnosti i projekti ujednačeni s europskim direktivama i prometnim infrastrukturama u EU-u, a smisao svega je povećanje sigurnosti prometa i usklađenost prometnih informacija, rekao je.
Član uprave Telemacha Hrvatska Mislav Galler istaknuo je njihova velika ulaganja u brze, gigabitne optičke mreže, kao i mobilne, posebice 5G.
Digitalna budućnost Hrvatske
Na kraju konferencije održan je panel na temu "Digitalne budućnosti Hrvatske" na kojem su sudjelovali Hajdi Ćenan, Miran Gosta i Mislav Galler. Dotaknuli su se aktualnih tema poput korištenja umjetne inteligencije, ali i potencijalne regulative vezane uz umjetnu inteligenciju i njen razvoj.
Ćenan je istaknula kako je Hrvatska zapravo dosta jaka na području razvoja umjetne inteligencije.
Dok su se zemlje poput Srbije ili Slovenije više fokusirale na blockchain, kod nas se počela razvijati umjetna inteligencija. I to još tamo negdje od 2013. godine, istaknula je Ćenan.
Na pitanje o potencijalnim regulativnim ograničenjima razvoja i korištenja umjetne inteligencije Gosta je istaknuo kako je cilj takvih zakonskih okvira ne ograničiti razvoj, već spriječiti stvaranje takve umjetne inteligencije koja bi stvarala štetu.
Svi mi koji koristimo umjetnu inteligenciju moramo biti odgovorni, znati koje su opasnosti, ali i znati kako se zaštititi, rekao je Gosta, i dodao kako se to ne odnosi samo na umjetnu inteligenciju već i na bilo koju drugu tehnologiju. Ne smijemo doći u situaciju da zabranjujemo nešto što nam može donijeti određenu prednost.
Ćenan je istaknula kako se među ljudima pojavio određeni strah jer je umjetna inteligencija, o kojoj smo gledali u filmovima, odjednom postala stvarnost. No, pojasnila je kako je umjetna inteligencija kakva je danas dostupna, poput popularnog ChatGPT-a, još daleko od opće umjetne inteligencije koja bi imala veoma široke sposobnosti i znanje.
Još uvijek je upitno je li uopće moguće napraviti takvu, umjetnu inteligenciju koja bi bila stručnjak na svim područjima, naglasila je Ćenan te dodala kako su ljudi u panici i strahu od umjetne inteligencije i zaboravili na sve potencijalne mogućnosti i prednosti koje nam ona donosi. Umjetna inteligencija još uvijek samo poboljšava sposobnosti stručnjaka, ne zamijenjuje ih.
