Informatička tehnologija i industrija video igara i prije korona krize bile su poznate po višestruko većem rastu od ostatka hrvatskog gospodarstva te su glasile kao industrije budućnosti. Unatoč brojnim izazovima i neophodnim prilagodbama čak ih ni korona nije uspjela zaustaviti. Potreba za ubrzanom digitalizacijom otvorila im je nova vrata.
Jedan od velikih razloga zašto je ova industrija tako buknula za vrijeme korone je to da su ljudi bili doma, tražili su izvor zabave i sve ostalo. Ali isto tako mislim da i u zadnje vrijeme u Hrvatskoj vidimo da se video igre i fokus na proizvodnji video igara sve više izlazi u medijima, tako da vidimo sve veći interes kod ljudi, ističe Lovro Nola, stručnjak za gaming industriju.
Ove perjanice hrvatskog gospodarstva, kako ih neki nazivaju, često su bilježile rast i po 50 posto. Uz povećanje poslovanja, povećavao se i broj zaposlenih.
Godina je bila teška, ali je isto tako bila uspješna. Rasli smo 73 posto u prihodu, doveli smo 120 novih ljudi, tako da za našu veličinu je to stvarno impresivno što se tiče rezultata. Ali isto tako moramo priznati da smo se trebali puno više mučiti sada nego prije nego što je bila korona, ne možeš putovati, teže se donose odluke i sporije. Tako da morali smo raditi više, zasukati rukave više nego prije kako bi imali rezultate kao i inače, ali da, rezultati su bili jako, jako dobri, pojašnjava Filip Ljubić, stručnjak za IT industriju.
Mislim da je većina game developera osjetila rast prihoda u 2020. i 2021., naravno ne svi. To jako ovisi u kojoj je fazi razvoja neka videoigra ili studio. Generalno, oni studiji koji već imaju igre koje su na tržištu, oni su definitivno osjetili nekakav rast prihoda baš zato jer se više igara prodavalo tijekom onih najgorih lockdownova, dodaje Nola.
Korona kriza prouzrokovala je i neke posebne izazove koji su zahtijevali prilagodbe radnih procesa.
Morali smo prilagoditi to, da definitivno da više nismo u uredu. Znači mi smo više od godinu i pol od doma, imamo ured i ured radi na način da je zgrada otključana, ali od nekakvih 300 ljudi koliko nas ima u uredu je možda 10 ili 15 tako da je to zanemarivo. Naravno s vremenom, kako će brojke padat bit će sigurno više ljudi i ovo ljeto je bilo više ljudi nego sad, međutim mislim da više nikad nećemo biti firma gdje će ljudi fizički dolazit od doma. Većina ljudi će radit od doma većina ljudi će raditi s nekakvih hrvatskih otoka ili iz Indonezije, Balija ili ne znam gdje već, ističe Ljubić.
No postoje i izazovi s kojima su se ovi sektori suočavali i ranije. Problem dvostrukog oporezivanja sa SAD-om već dugo koči IT sektor, a posebice gaming industriju, koje su izrazito orijentirane izvozu.
Definitivno postoje neki izazovi unutar hrvatske i unutar poslovne klime u hrvatskoj s kojima se možda ne suočavaju kolege na razini Europe, jedan primjer kojeg bi mogao izdvojiti je problem duplog oporezivanja s Amerikom. To je situacija gdje, načelno, velika većina koja prodaje videoigre se nalazi u Americi. Onda se zapravo događa da se porez na bilo koju prodanu igru plaća dva puta, plaća se američki porez i plaća se hrvatski porez, objašnjava Nola.
Zanimanja vezana uz IT sektor deficitarna su, a zaposleni imaju natprosječna primanja. Neki su to od razloga zašto je bavljenje ovom djelatnošću primamljivo mladima, ali i investitorima.
Sektor brzo raste, mislim da je to normalno zato što se svijet digitalizira. Ti neki trendovi koji su i prije bili prisutni sad su se ubrzali zbog korone, sve se digitalizira još bržim korakom nego prije. Manjak je radne snage, tako da to je definitivno problem svugdje u svijetu i vjerojatno će se desit da sve firme koje su u ovom biznisu u kojem smo mi, imaju jako puno prilika. To ne znači da je jednostavno i da će svatko u ovom biznisu rast po defaultu ili imat dobre rezultate jer to isto tako znači da je jako velika konkurencija, ističe Ljubić,
Ove industrije nezaustavljivo rastu i mijenjaju sliku hrvatskog gospodarstva, a novim procesima digitalizacije njihova se priča tek zahuktava.
