Tijekom Oslo Innovation Weeka imali smo prilike prisustvovati cijelom nizu zanimljivih predavanja i čuti inovativna razmišljanja ljudi iz cijelog svijeta. Posebno nam je zanimljiva bila Litvanka, Egle Čiuoderienė.
Stručnjakinja za virtualnu i proširenu stvarnost, umjetnu inteligenciju, robotiku i 3D printanje, sebe opisuje kao AR/VR evangelisticu i menadžericu inovacija, a posebno je ponosna na činjenicu da je bila finalistica izbora za European Digital Women of the Year 2017.
Iskoristili smo priliku i porazgovarali s Egle o proširenoj i virtualnoj stvarnosti te njenom utjecaju na naše živote danas, ali i u budućnosti.
Kad govorimo o AR/VR tehnologiji, obično ju povezujemo s videoigrama i znanstvenom fantastikom. No, AR/VR je ovdje i napreduje iz dana u dan. Možete li nam dati nekakav pregled gdje smo s razvojem i implementacijom te tehnologije danas? Gdje ju možemo pronaći u praksi?
Iz dana u dan, najveći proizvođači hardvera i softvera poput Googlea, Microsofta, Sonya, Samsunga, HTC-a, Facebooka/Oculusa, Unitya, Nvidie i mnogi drugi reagiraju na potrebe svojih kupaca, promjene na tržištu i razvoj industrije 4.0 te adaptiraju “uranjajuće” uređaje i softver. Prema Gartneru, u sljedećih nekoliko godina sva će ulaganja biti usmjerena upravo na AR/VR poslovna rješenja, ali ne i ona usmjerena na krajnjeg korisnika. Trenutno industrija još nije dosegla ključnu točku u dovođenju AR/VR-a novim korisnicima jer se većina korisnika i developera još uvijek žali na visoke cijene hardvera, neudobne uređaje, probleme s prijenosom podataka, nisku kvalitetu videa i zvuka u 360 stupnjeva i slično. Svi ti prigovori dolaze i do proizvođača koji reagiraju - predstavili su jeftinije bežične uređaje, povećali rezoluciju grafike, a sa širenjem 5G i problemi s prijenosom podataka bit će riješeni. No, još uvijek nam nedostaju aplikacije koje bi bile hit, kako bi obični korisnici počeli koristiti “uranjajuću” tehnologiju u svom svakodnevnom životu. Govorimo li o teškoj industriji i korištenju “uranjajuće” tehnologije u njihovim proizvodnim procesima, još uvijek nemamo uspješne priče koje bi mogle demonstrirati pozitivne rezultate i povrat investicije. Ukratko, AR/VR tehnologija sporije no što je očekivano, ali ipak, korak po korak pronalazi put do svojih korisnika. Najveći utjecaj “uranjajuće” tehnologije vidljiv je u obrazovanju, medicini, inženjerstvu, proizvodnji, komunikaciji i prodaji. Uz pomoć Facebooka i Oculusa, društveni VR će jačati svoju poziciju na tržištu. Govoreći o AR - Snapchat je bio jedan od predvodnika, koji je demonstrirao praktičnu upotrebu tehnologije proširene stvarnosti. Sad i Google predstavlja funkcionalnost AR na Google Kartama. U trgovini je Walmart počeo koristiti AR u edukciji svojih prodavača. Tako da će, s vremenom, AR/VR uz pomoć umjetne inteligencije, strojnog učenja i blockchain tehnologije postati nezamjenjiv dio našeg svakodnevnog života.
Kako će AR/VR utjecati na naše društvo?
AR/VR će utjecati na cijeli niz načina - od zabave, preko treninga, obrazovanja i komunikacija. VR se već koristi kao komunikacijski alat kako bi pomogao ljudima koji se nalaze na udaljenim lokacijama da komuniciraju i rade učinkovitije uz pomoć virtualnog uredskog prostora. VR/AR je izvrstan alat za edukaciju jer pomaže u učenju i pamćenju informacija. Također, pomaže u treninzima, pogotovo kad govorimo o simulaciji opasnih procedura kao što su trening pilota, vojnika, hitnih situacija u nuklearnim elektranama ili za vatrogasce - “uranjajuća” tehnologija je sigurna, jeftina i realistična, a možete simulirati određene situacije koje su inače neuobičajene, nesigurne ili izuzetno skupe. Također, VR/AR ima velik utjecaj na naše društvo. Za osobe s invaliditetom, VR ruža mogućnost iskušavanja iskustava poput penjanja na planinu, vožnje skateboarda ili plivanja u moru. Za one koji imaju loš vid, AR naočale mogu pomoći pojačati ga. Veoma sam zainteresirana za korištenje VR/AR i gaming rješenja u terapeutske svrhe, za liječenje PTSP-a, smanjenje stresa, boli i drugih fobija. AR/VR+Gaming kao simulator je snažan alat kojim se mogu rješavati uzroci boli u današnjem društvu. Mislim da ne postoji bolji alat od virtualne stvarnosti za promjenu stvarnosti i podizanje društvene svijesti o svjetskim problemima. Voljela bih se pozabaviti pitanjem zagađenja oceana koristeći VR iskustvo kako bih ljudima pokazala koliko zapravo štete nanosimo prirodi našim neodgovornim ponašanjem. Voljela bih se povezati s WWF, Volvo Ocean Race, NOAA, UN-ovom agencijom za okoliš ili nekim drugim tko se bavi pitanjem onečišćenja mora. Bilo bi mi drago razgovarati o razvoju VR iskustva za njih, jer je moj konačni cilj pozabaviti se društvenim, medicinskim i okolišnim pitanjima koristeći “uranjajuću” tehnologiju te tako rješavati te probleme.
Mislite li da će ljudi izgubiti doticaj sa stvarnošću ako provedu previše vremena u virtualnoj stvarnosti? Možemo li i gdje povući crtu?
Vidim “uranjajuću” tehnologiju u općoj primjeni kao alat koji nam omogućava da naučimo nove stvari učinkovitije, da simuliramo opasne aktivnosti u potpuno sigurnom okružju, da uštedimo novac i vrijeme komunicirajući s kolegama koji rade na drugoj strani svijeta ili jednostavno da se zabavimo u “uranjajućem” svijetu. Na primjer, iskustvo skakanja Bungeeja ili vožnja vlakom smrti u udobnosti vlastitog doma. To je samo još jedan alat koji nam pomaže da budemo učinkovitiji i praktičniji. No, ne smijemo zanemariti zdrav razum i zaboraviti na stvarnost. Slično kao i ako pojedemo previše slatkiša, gledamo previše televizijskog programa, previše vremena provodimo na društvenim mrežama ili igramo previše videoigara. Ako sve to radite umjereno, ništa se loše neće dogoditi. Zato je veoma važno da razumijemo kako je tehnologija tu da bi nam služila, a ne obratno, kako bismo se izgubili u virtualnom svijetu i zamijenili stvarne interakcije s “uranjajućima”.
Već smo vidjeli korištenje AR/VR u arhitekturi, medicini, inženjerstvu, umjetnosti, čak i edukaciji ljudi za neki posao. Vidite li AR/VR u obrazovnom sustavu u budućnosti?
Da, naravno. Brojne škole, sveučilišta, centri za edukaciju već koriste AR/VR u svakodnevnoj edukaciji. I mnoge će ga uvesti kad na raspolaganju bude više kvalitetnog sadržaja, a uređaji budu jeftiniji. No, najveća je vrijednost AR/VR-a u edukaciji zapravo u obrazovanju liječnika u zemljama trećeg svijeta.
Često povezujemo AR/VR s eSportom i gamingom. Lako je vidjeti kako VR i gaming nadopunjuju jedni druge. Hoćemo li onda u budućnosti u potpunosti preseliti igranje u VR?
Ne bih rekla. Različite videoigre napravljene su za različite uređaje koje koristimo. I vjerojatno će tako i ostati. Uređaji za VR su samo nova platforma, uz konzole i mobilne uređaje, na kojima možemo igrati različite videoigre. Uz VR gaming - VR igraonice i VR zabavni parkovi postat će sve popularniji jer će ljudima pružiti mogućnost igranja s više igrača.
Često čitamo o ovisnosti o videoigrama. Kako igrači videoigara prelaze granicu i ne znaju prestati. Hoće li korištenje AR/VR-a to promijeniti ili samo pogoršati?
Ovisnost o videoigrama je psihološki problem ljudskih bića, koji se ne mogu kontrolirati, ali to nije problem tehnologije koja je korištena za stvaranje ili igranje same igre. Naravno, sve tvrtke koje se bave proizvodnjom videoigara i opreme trude se stvoriti privlačen, uzbudljive videoigre s nevjerojatnim korisničkim iskustvom, hardverom jednostavnim za korištenje i zaraznom pričom kako bi igrači proveli što više vremena i novca u njihovoj igri. To je dio poslovnog modela, ali posao je jedno, a zdrav razum drugo i svi smo sami odgovorni za naše ponašanje. Mi smo pametna ljudska bića i moramo razumjeti logiku koja pokreće industriju videoigara te “stati na loptu” u pravom trenutku. To vam je kao kad jedete slatkiše - jedan ili dva slatkiša uz šalicu kave je uvijek super, ali ako ih jedete bez prestanka razboljet ćete se. Isto je s videoigrama - ako igrate 20 minuta dnevno, neće vam naštetiti. Ali ako zaboravite na svoju obitelj, posao, svoj stvarni život i provodite sve svoje vrijeme ispred računala, pametnog telefona ili uređaja za virtualnu stvarnost, onda je to bolest koju treba liječiti.
