Preduvjeti su obično visoka kohezija (povezanost) članova grupe, izoliranost grupe, autoritativno vodstvo te visoka napetost i vjerovanje da je odluka vođe tima uvijek najbolja odluka koja se u zadanom trenutku mogla donijeti.

Do zaslijepljenosti grupe dolazi i ukoliko je tim izoliran od ostalih tijela koja donose odluke, ukoliko postoji nedostatak formalnih procedura kojima bi se otkrile i vrednovale ostale alternative rješavanja problema te ako su članovi grupe pod pritiskom zbog važnosti odluka koje donose ili zbog vremenskog pritiska za završetak nekog posla.

Na sreću, postoje načini da se spriječi pojava zaslijepljenosti grupe. Članovima tima je prije svega potrebno pojasniti pojam zaslijepljene grupe te koji su uzroci, a koje posljedice takvoga stanja. Od članova tima treba tražiti da razmišljaju kritički, da prigovaraju i izraze svoje nedoumice, a pri svemu tome osoba koja ih upućuje mora biti nepristrana i objektivna. Jednog člana tima može se zadužiti da glumi „đavoljeg advokata“ koji će u svakoj odluci i svakoj situaciji tražiti sakrivene probleme i namjere.

Ponekad je dobro tim podijeliti na podgrupe tako da rade odvojeno, a onda da zajednički odlučuju između predloženih alternativa. Kada se donese neka odluka, treba uzeti stanku od nekoliko sati ili dana ovisno o vremenskom pritisku te sazvati naknadni sastanak na kojem se još jednom analizira odluka i sumnje koje su se naknadno pojavile nakon razmišljanja o donesenoj odluci.

Može se pozvati i stručnjak koji ne pripada timu, da raspravlja i da se suprotstavlja članovima tima, kako bi došlo do konstruktivne rasprave koja može proširiti vidike članovima tima, potaknuti nove ideje i načine evaluiranja odluka. Članove tima treba poticati na iznošenje svojih mišljenja suradnicima koji su povjerljivi i stručni, s ciljem da svoj tim izvijeste o reakciji i mišljenju tog suradnika. Važan savjet za sprečavanje zaslijepljenosti grupe je i istodoban rad nekoliko grupa na istom zadatku, tako da svaka grupa radi neovisno od druge, a da nakon završetka rada predstavi svoje rezultate.

Doc.dr.sc. Nina Begičević Ređep docentica je na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu. Područja njenog interesa su: poslovno odlučivanje i teorija odlučivanja, strateško planiranje, metode za višekriterijsko odlučivanje te e-učenje. Na FOI-u predaje kolegije Poslovno odlučivanje, Teorija odlučivanja i Analiza poslovnih odluka.

Autorica je tridesetak znanstvenih i desetak stručnih radova. Radila je na znanstvenim i stručnim projektima, te sudjelovala u radu više međunarodnih projekata. Za svoj rad višestruko je nagrađivana.

Via Regionalni Tjednik

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju