Podaci su jasni. Klimatske promjene sve više utječu na vremenske prilike i klimu, a to se najbolje očituje u sve toplijim ljetima i zimama, ali i ekstremnim vremenskim pojavama poput superćelijskih oluja i velike tuče.
A što nas čeka u budućnosti? Iako je znanstvenicima sve teže predvidjeti u kome će se smjeru klima mijenjati, interaktivna karta koju su napravili na Sveučilištu Maryland, daje uvid u to što bi nas moglo čekati za 60 godina.
Pogledati ju možete OVDJE.
Naime, očekuje se da će više od polovice planeta, do kraja ovog stoljeća, prijeći u nove klimatske zone. Tako će sjever Europe postati topliji i suši, a Mediteran će po ljeti biti mjesto koje treba izbjegavati.
A kako će izgledati ljeto u, primjerice Zagrebu ili Splitu?
Zavirimo li u ovu interaktivnu kartu, dobit ćemo podatke o tome kako će izgledati i koje će nas temperature čekati, zahvaljujući procjenama stručnjaka. Kako bi što zornije pokazali što nas čeka, karta vam daje priliku i da pogledate u kojem gradu trenutno vladaju takvi uvjeti.
Tako će Zagreb imati blažu klimu nego što smo navikli. Predviđanja pokazuju da bi se glavni grad ljeti mogao dodatno zagrijati i to za 7,2 stupnja, a istovremeno biti 22 posto suši. Zime će također biti toplije, s prosječnom temperaturom gotovo pet stupnjeva višom nego sad, ali i 7,1 posto više padalina.
S druge strane, u Splitu će biti još toplije. Očekuje se da će ljetna temperatura u prosjeku biti 7,5 stupnjeva viša s gotovo trećinom manje padalina. I zime će biti toplije (za 5 stupnjeva) i nešto suše, otprilike kao što je danas u mjestu Vlore u Albaniji.
Osijek također očekuju toplija ljeta (za 7,5 stupnjeva) i za četvrtinu suša nego sad (23,9 posto). S druge strane, zime će biti toplije za nešto više od pet stupnjeva, ali i nešto vlažnije (za 4,2 posto). Trenutno takvu klimu možemo pronaći u Negotinu u Sjevernoj Makedoniji.
Najgore će proći Dubrovnik u kojem možemo očekivati porast ljetne temperature za više od sedam stupnjeva i gotovo 20 posto manje padalina, što bi moglo uzrokovati probleme s opskrbom pitkom vodom. I zime će biti toplije (za 4,5 stupnjeva) te suše (za 4,1 posto).
Sličnu bi budućnost mogli očekivati i stanovnici Varaždina, koji bi se također ljeti mogli zagrijati dodatnih 7,4 stupnjeva uz 21 posto manje padalina. No, za razliku od Dubrovnika, u Varaždinu bi zime mogle biti 5,6 stupnjeva toplije i oko 6 posto vlažnije, kao što je to sad u Sjevernoj Makedoniji.
Iako će i Split i Dubrovnik i dalje ostati u zoni mediteranske klime, ta će klima biti sve toplija i suša. Kontinentalna Hrvatska pak približit će se više mediteranskoj klimi kakvu danas poznajemo, a prema svemu sudeći, snijeg ćemo gledati samo na slikama i u prilozima sa dalekog sjevera.
Aplikacija pruža rezultate za scenarije visokih i smanjenih emisija, kao i za nekoliko različitih modela klimatskih prognoza. Možete mapirati najbolja podudaranja za svoj grad za ove različite scenarije i modele, kao i mapirati sličnosti između buduće klime vašeg grada i sadašnje klime posvuda (na temelju prosjeka pet prognoza za svaki scenarij emisije). Zanimljivo, ali ne nužno i iznenađujuće otkriće je da ne postoje savršena podudaranja. Drugim riječima, ni za jedan grad ne postoji identična klima budućnosti i sadašnjosti. Zapravo, zbog veličine očekivane klimatske promjene, za mnoge gradove "najbolje" podudaranje nije nimalo slično, posebno za gradove bliže ekvatoru. To znači da bi mnogi gradovi mogli doživjeti buduću klimu koja nije nalik ičemu što je danas prisutno na Zemlji, osobito ako se stope emisija stakleničkih plinova ne smanje, ističe u uvodu u interaktivnu kartu njen autor, istraživač Matt Fitzpatrick.
Inače, podaci na kojima se temelje ova predviđanja objavljeni su još 2019. godine u sklopu studije u časopisu Nature Communications, ali su dodana ažurirana predviđanja.
