Misli koje govore: Novi implantat omogućuje paraliziranim osobama izravnu komunikaciju

Novi korak u tehnologiji prijenosa misli u govor koristi inovativni moždani usadak i strojno učenje za pretvaranje zamišljenih riječi u govor, otvarajući revoluciju u komunikaciji za osobe s invaliditetom.

Branimir Vorša | 24.08.2025. / 09:59 komentari
Žena govori pomoću implantata koji pretvara misli u govor
Žena govori pomoću implantata koji pretvara misli u govor (Foto: Cell)

Pretvaranje unutarnjih misli izravno u riječi dugo je bio cilj istraživanja sučelja mozak-računalo (BCI). Sada su znanstvenici iz više američkih institucija razvili sustav temeljen na implantatu koji može dekodirati zamišljeni govor u tekst ili zvuk, postižući razine točnosti koje predstavljaju značajan napredak.

tri vijesti o kojima se priča Xiaomi YU7 Na struju Potražnja za ovim automobilima je nevjerojatna, a uskoro napokon stižu i u Europu MMS poruke, ilustracija Još jedan sigurnosni propust Počele su mu stizati poruke s nepoznatog broja, a onda je otkrio njihove stvarne pošiljatelje Mladić tipka na mobitel, ilustracija Od rujna Zbogom WhatsAppu i Telegramu: Svi ruski mobiteli i tableti morat će imati instaliranu ovu aplikaciju

Američki tim znanstvenika je testirao dekoder unutarnjeg govora na četiri volontera s teškom paralizom. Prema rezultatima objavljenim u časopisu Cell, sustav je dosegao do 74 posto točnosti u prevođenju misli u čujni govor. Autori istraživanja naglašavaju da, iako se učinkovitost razlikovala, pristup dokazuje svoju održivost.

Kako sustav funkcionira?

Za razliku od prijašnjih BCI sustava koji su se oslanjali na pokušaje pokretanja mišića za govor ili pisanje, ovaj implantat otkriva neuralnu aktivnost bližu samom izvoru govora. Ako samo morate misliti o govoru umjesto da zapravo pokušavate govoriti, to je potencijalno lakše i brže za ljude, kaže neuroznanstvenik Benyamin Meschede-Krasa sa Sveučilišta Stanford i jedan od autora navedenog istraživanja.

Uređaj mjeri aktivnost povezanu s fonemima, osnovnim jedinicama riječi. Pomoću strojnog učenja bio je obučen da povezuje signale iz motoričkog korteksa s riječima koje su sudionici zamišljali. Istraživači su otkrili preklapanje između pokušaja govora i zamišljenog govora, ali su ga mogli razlikovati uz pomoć modela vjerojatnosti.

Ovi obrasci pokazali su se kao slična, ali manja verzija obrazaca aktivnosti koje izaziva pokušaj govora. Otkrili smo da možemo dovoljno dobro dekodirati te signale kako bismo pokazali dokaz koncepta, iako još uvijek ne tako dobro kao kod pokušaja govora, objašnjava neuroznanstvenik Frank Willett sa Sveučilišta Stanford, isto tako koautor studije.

Budući izazovi

Razmatraju se i sigurnosne mjere, jer dekodiranje privatnih unutarnjih monologa nosi etičke rizike. Probno aktiviranje pomoću lozinke pokazalo je, međutim, 98 posto točnosti.

Izvor: Science Alert

Komentirajte clanke na portalima Nove TV i osvojite vrijedne nagrade

Vezane vijesti