Savjeta o prehrani ima puno, no znanost koja povezuje hranu i zdravlje nije uvijek najjasnija. Ipak, dosad najopsežnija studija na temu prehrane i zdravlja, identificirala je četiri obrasca prehrane povezana s manjim rizikom od smrtnosti.
Spomenuta studija trajala je čak 36 godina i analizirala je obrasce prehrane 119.315 ljudi. Znanstvenici su te obrasce usporedili s četiri priznata zdrava režima prehrane: indeksom zdrave prehrane, alternativnom mediteranskom prehranom, indeksom zdrave biljne prehrane i indeksom alternativne zdrave prehrane.
Treba jedan izabrati, pogriješiti se ne može
Indeks zdrave prehrane, primjerice, donosi preporuke količine za sve glavne skupine namirnica, uključujući voće, povrće i mliječne proizvode. Ocjena alternativne mediteranske prehrane je sveobuhvatna i uključuje podatke o voću, ribi, orašastim plodovima, alkoholu i sličnom. Osim toga tu je i indeks zdrave biljne prehrane, koji rangira zdravu biljnu hranu (poput povrća i cjelovitih žitarica) u odnosu na nezdravu biljnu hranu (kao što su rafinirane žitarice i hrana s visokim udjelom šećera) i hranu životinjskog podrijetla. Na kraju, tu je i indeks alternativne zdrave prehrane uključuje sve, od povrća do slatkih pića i kako je to povezano s kroničnim bolestima.
Studija je pokazala da ako se ljudi pridržavaju barem jednog od tih obrazaca, onda imaju smanjen rizik od prerane smrti bilo kojeg uzroka i kardiovaskularnih bolesti, kao i raka te bolesti dišnog sustava. Objavljena je u znanstvenom časopisu JAMA Internal Medicine.
Sva četiri obrasca imaju i nešto zajedničko
Unatoč razlikama u navedenim obrascima prehrane, sve one zapravo uključuju cjelovite žitarice, voće, povrće, orašaste plodove i mahunarke.
Autori studije su primijetili i da rezultati odgovaraju smjernicama o prehrani za Amerikance.
Smjernice o prehrani za Amerikance imaju za cilj pružiti znanstveno utemeljene prehrambene savjete koji promiču dobro zdravlje i smanjuju glavne kronične bolesti. Stoga je ključno ispitati povezanost između prehrambenih obrazaca koje preporučuju smjernice o prehrani za Amerikance i dugoročnih zdravstvenih ishoda, posebice smrtnosti, ističe Frank Hu, nutricionistički epidemiolog sa Harvardove Škole javnog zdravlja TH Chan u Massachusettsu.
Dovoljno jasna povezanost
Rezultati studije stoga sugeriraju da je pametno držati se barem jednog od navedenih obrazaca prehrane. Iako istraživanje ne može definitivno reći da ove specifične prehrambene navike uzrokuju duži život te se oslanja na vlastite podatke, a ne na nešto što je znanstveno zabilježeno, povezanost je dovoljno jasna da pokaže zdravstvene prednosti dobre prehrane.
Studija o prehrani i zdravlju svakako ne nedostaje, no preporuke koje proizlaze iz njih mogu varirati ovisno o dobi i građi pojedinca. Mahunarke, cjelovite žitarice i povrće često se preporučuju, dok je ribu, jaja i mliječne proizvode obično najbolje jesti umjereno.
Na kraju je ipak jasno koliko je važno posvetiti se zdravoj prehrani tijekom života, ako želimo da ti životi traju što je moguće dulje.
Izvor: Science Alert