Izvješće međunarodnog tima stručnjaka, koje je objavila Svjetska zdravstvena organizacija, potvrdilo je dosadašnja otkrića da je virus SARS-CoV-2 najvjerojatnije potekao od šišmiša, a onda se raširio među ljudskom populacijom posredstvom zasad još neutvrđene životinjske vrste.

Dokazi koje je tim prikupio u Kini upućuju na to da se virus u Kini počeo širiti najvjerojatnije od sredine ili kraja studenoga 2019. godine.

Smatramo da je bijeg virusa iz laboratorija vrlo malo vjerojatan, napisao je za The Conversation Dominic Dwyer sa Sveučilišta u Sydneyju i član međunarodnog tima stručnjaka koji je istraživao porijeklo novog koronavirusa u Kini.

SAD i 13 država zabrinuti zbog izvješća

Sjedinjene Američke Države i još 13 zemalja izrazile su u utorak zabrinutost zbog kašnjenja s objavom izvješća Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o podrijetlu koronavirusa te zbog toga što stručnjacima nije bio omogućen neometan pristup svim podacima.

Skupina zemalja objavila je zajedničku izjavu nakon što je direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao da su međunarodni stručnjaci izvijestili kako su imali poteškoća u pristupu podacima za boravka u Kini, gdje su istraživali porijeklo virusa.

Važno je da zajedno izrazimo zabrinutost zbog toga što je studija međunarodne ekspertne skupine o porijeklu virusa SARS-CoV-2 znatno kasnila i što nije bio omogućen pristup cjelovitim, originalnim podacima i uzorcima, navodi se u izjavi.

Potpisale su je vlade Australije, Kanade, Češke, Danske, Estonije, Izraela, Japana, Latvije, Litve, Norveške, Južne Koreje, Slovenije, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Država.

Kina je odbila osigurati sirove podatke o ranim slučajevima COVID-19 stručnoj skupini predvođenoj WHO-om, rekao je ranije jedan od stručnjaka, i to je moglo otežati njihova nastojanja da shvate kako je počela globalna pandemija.

Zajedničkom izjavom zemlje pozivaju na provedbu dodatnih studija životinja kako bi se utvrdilo na koji je način virus prešao na čovjeka i pozivaju da zemlje članice WHO-a dobiju pristup podacima, transparentno i brzo.

Ključno je da neovisni stručnjaci dobiju pun pristup svim pertinentnim ljudskim, životinjskim i podacima o okolišu te osoblju koje je sudjelovalo u prvim stadijima pandemije, a što je relevantno za izbijanje pandemije, navode u izjavi.

Smatraju da će te smjernice pomoći zemljama da otkriju, pripreme se i odgovore na buduće pandemije.

Međunarodna ekspertna misija, koja je boravila u Wuhanu, zaključila je da je vrlo vjerojatno da je uzročnik COVID-19 prešao sa šišmiša na ljude preko neke druge životinje, istodobno gotovo potpuno isključujući mogućnost da je virus ''pobjegao'' iz nekog laboratorija.

Šef WHO-a Ghebreyesus pozvao je u utorak na pokretanje nove istrage specijaliziranih stručnjaka o pretpostavci curenja virusa koji je izazvao pandemiju COVID-19 iz laboratorija u Kini i upozorio da međunarodni stručnjaci nemaju nesmetan pristup podacima.

Iako su stručnjaci koji su istraživali podrijetlo virusa u siječnju i veljači u Kini hipotezu o laboratorijskom curenju smatrali najmanje vjerojatnom, potrebno je daljnje istraživanje, u novim misijama sa specijaliziranim stručnjacima koje sam spreman rasporediti, rekao je Tedros Adhanom Ghebreyesus na brifingu sa zemljama članicama o izvješću koje je službeno objavljeno u utorak.

Što će se dalje događati?

U idućoj fazi istraživanja ključno je usredotočiti se na to što se dogodilo prije negoli su ljudi shvatili da postoji klinički problem u prosincu 2019. godine, kaže Dwyer. Dodaje da to treba istražiti ne samo u Kini već i u drugim zemljama koje su pokazale vrlo rane slučajeve zaraze novim koronavirusom, poput Italije i Irana.

To bi nam dalo potpuniju sliku o tome je li se SARS-CoV-2 počeo širiti i prije prosinca 2019. godine, kaže Dwyer.

Naglašava kako je međunarodni stručni tim, čiji je on bio član, pregledao podatke 76.000 slučajeva iz Wuhana s kraja 2019. godine, koji su pokazivali simptome respiratorne bolesti nalik gripi. Sad će te iste podatke ponovno analizirati, ali korištenjem drugih tehnika, kako bi se uvjerili da nisu slučajno propustili neke od najranijih slučajeva zaraze novim koronavirusom.

U tijeku su i pregovori za analizu donacija krvi s kraja 2019. godine, kako bi se utvrdilo postoje li antitijela na SARS-CoV-2 u njima, no Dwyer naglašava kako za takvu istragu treba vremena.

Dwyer kaže kako istražitelji trebaju povezati kliničke podatke s podacima molekularne epidemiologije jer su dosad ti podaci promatrani odvojeno i u različitim ustanovama.

Moramo napraviti te poveznice kako bismo otkrili koje su infekcije povezane i koliko daleko u prošlost one sežu, naglasio je, ali i dodao da istražitelji trebaju analizirati puno bioloških uzoraka diljem svijeta, a ne samo u Wuhanu, odnosno da trebaju odraditi "detektivski posao". To će im omogućiti razumijevanje obrasca bolesti i određivanje njezina porijekla.

Osim toga, Dwyer kaže da je potrebno i više studija o ulozi proizvoda smrznute hrane u prenošenju novog koronavirusa.

Iako smo uzeli to u obzir kao mogući put u širenju virusa, još uvijek ne znamo koliko je velik faktor to bio, ako je uopće i bio, kaže Dwyer.

U konačnici, u tijeku je i uzimanje uzoraka iz životinja i okoliša za znakove virusa povezanih s virusom SARS-CoV-2.

Možemo li pronaći izvorni virus (onaj koji je s vremenom mutirao u SARS-CoV-2) u nekoj špilji šišmiša negdje? Gdje da tražimo? Šišmiše diljem Azije ili Europe? Moramo pregledati čitav niz šišmiša i mjesta gdje žive. Takve vrste istraga traju godinama, kaže australski stručnjak.

Na kraju poručuje da je ključna međunarodna suradnja i izbjegavanje prekomjerne politizacije čitavog procesa.

Umjesto bacanja krivnje na vlade, trebamo njegovati suradnju i povjerenje među istražiteljima i između samih zemalja, poručuje Dwyer.

Izvor: The Conversation/Hina