Slovakinja Lenka Hlinkova jedan je od primjera da i žene mogu biti uspješne u području tehnologije. Ova stručnjakinja i poduzetnica, nakon 12 godina uspješne karijere u tehnološkom području osnovala je "Ženski algoritam" (Zensky algoritmus), neprofitnu organizaciju koja motivira djevojke i žene da ostvare uspjene karijere na području tehnologije i menadžmenta.
Njen trud je prepoznat i nagrađen kad je 2019. godine proglašena ženskim uzorom na Central European Startup Awardsu, a 2022. godine Ženski algoritam dobio je potporu UNDP-ovog programa kojim se potiče rodna ravnopravnost pomoću inovacija i tehnologije.
O svojim iskustvima i planovima za budućnost, ali i o tome što ju je potaknulo da karijeru stvara upravo u tehnološkom sektoru te vlada li njime još uvijek "muško društvo", upitali smo ju uoči prve regionalne konferencije "Women's Weekend" koja će se od 9. do 11. ožujka održati u Rijeci. Konferencija će okupiti istaknuta imena regionalne i svjetske scene s ciljem poticanja procesa povezivanja i osnaživanja žena.
Godinama slušamo o nedostatku žena u IT industriji. Aktivni ste u IT-u posljednjih nekoliko godina, što mislite o tome? Je li se što promijenilo? Je li danas lakše nego prije 3-4-5 godina biti žena u IT-u?
U tehnološkoj industriji radim od 2007. godine i ubrzo nakon toga sam ušla u međunarodno IT okruženje. Često sam bila jedina žena za stolom, ali sam to shvatila kao činjenicu i nisam to previše analizirala. Nakon 10 godina u IT-u počela sam kopati dublje, postavljajući si pitanja - zašto je tako malo žena u tvrtkama za koje radim? Zašto ne izaberemo tehnološka polja za studiranje? 18 mjeseci sam čitala knjige iz područja sociologije, psihologije i neuroznanosti, prošla desetke statistika i anketa. Na kraju su moja otkrića objavljena kao knjiga. Voljela bih reći da vidim golema poboljšanja nakon 15 godina rada u IT-u, ali ona nisu toliko vidljiva. Iznenađujuće, u mojoj se zemlji broj žena u ICT-u smanjio (za 400) u 2021. u usporedbi s prethodnim godišnjim rastom za jednu do tri tisuće. Vidim napredak u kulturi tvrtki i njihovu volju da potaknu više djevojaka i žena u IT-u. Neki od njih već su prepoznali skriveni potencijal u ženama.
Nakon 12 godina u IT-u, osnovali ste Ženski algoritam. Možete li nam reći nešto o tome kako ste došli na ideju i čime se uopće bavi?
Nakon što sam napisala knjigu, počela sam dobivati pozive da držim predavanja u školama, tvrtkama, podcastovima i na konferencijama. Tema je bila vruća. Ali moj je cilj bio utjecati i vidjela sam da je objavljivanje knjige odličan početak i da je otvorilo mnoga vrata, ali to nije bilo dovoljno. U međuvremenu sam počela graditi mali tim i nakon godinu i pol volontiranja osnovali smo nevladinu organizaciju. Danas tim broji 30 članova i naše aktivnosti dosežu nacionalnu publiku. Naš glavni cilj je približiti Slovačku ravnopravnosti spolova na radnom mjestu. Prvenstveno obrazujemo žene u tehničkim i menadžerskim vještinama jer su to ključna područja u kojima bi žene trebale biti zastupljenije u većoj mjeri. Osim toga, iskoristili smo našu tehničku stručnost unutar tima, a također smo izgradili našu online platformu, proširili naše ciljne skupine na djevojke, mlade općenito, starije osobe i prije godinu dana i ukrajinske izbjeglice.
Prošle godine ste vi i vaš tim postali dobitnici potpore programa UNDP Boosts' Women Innovators. Što to znači za vas i vaš tim? I koji je značaj biti dio ovog programa?
Boost Accelerator je bio izvrsna prilika za poboljšanje naših procesa, mjerenja utjecaja, strategije i načina na koji se predstavljamo. Naš finalni pitch ocjenjivali su startup stručnjaci iz globalnih akceleratora u svijetu, a njihove povratne informacije bile su neprocjenjive. U okviru programa upoznale smo i druge društvene startupove iz Europe koje su osnovale žene, a razmjena znanja i iskustava na globalnoj razini potaknula nas je da razmišljamo globalno i djelujemo lokalno.
Kao rezultat ovog programa dobili smo potporu za Večernju digitalnu inline školu za ukrajinske izbjeglice u Slovačkoj. Podijelili smo priliku sa hrvatskom organizacijom “Svoja” i nakon što su proširili priliku unutar svoje mreže imali smo 380 registriranih sudionika iz 10 europskih zemalja, od kojih je otprilike 60% iz Hrvatske. Tečaj je završio prošli tjedan, a još uvijek nas oduševljava čitanje pozitivnih povratnih informacija od polaznika. Dopustite da podijelim jednu od njih s vama: “Mislim da je ovo jako dobra i potrebna inicijativa! U kojem god obliku bilo, super je jer mijenjate nečiji život pokazujući im nove mogućnosti!”
Pandemija nam je pokazala zašto je digitalizacija važna i kako nam može promijeniti živote. Na dobro, ali i na loše. Što mislite o digitalizaciji poslovanja i poslovnih procesa? Hoće li svijet biti bolji kad se digitalizira? Može li cijeli svijet postati digitalan?
Ne možemo izbjeći budućnost, a budućnost je digitalna. Čak je i sadašnjost već digitalna, priznali mi to ili ne. Kad sam ušla u neprofitni sektor kao ICT stručnjakinja, iznenadila sam se kako toliko neprofitnih organizacija preživljava bez upotrebe alata za suradnju u oblaku ili automatizacije procesa. Sve smo to iz korporativnog svijeta donijeli u našu organizaciju i pokušavamo pomoći drugim manjim lokalnim neprofitnim organizacijama jer vidimo da tehnologija doista osnažuje.
Ne mislim da cijeli svijet može biti digitalan. Naš planet nije digitalan, a od svih problema s kojima se svijet bori, klimatska situacija je najalarmantnija. Ponekad se pitam kako to da je 93 posto svijeta religiozno i vjeruje u život poslije smrti, a ne vidi širu sliku. Taj naš lijepi planet, biser je poznatog svemira i raj je tu, pred našim očima. U tom smislu, tehnološki, svijet uvijek ide naprijed, a ako žene zaostaju, izgubit ćemo mnoge mogućnosti i privilegije koje danas uzimamo zdravo za gotovo.
Jedan od zanimljivih dijelova digitalizacije je automatizacija rada. Pritom ne mislimo samo na korištenje robota u tvornicama, već i na korištenje algoritama za dosadan i ponavljajući rad u uredu. S razvojem umjetne inteligencije kao što je ChatGPT, mislite li da će se način na koji radimo promijeniti? Kako?
Zato na vaše prethodno pitanje nisam odgovorila "čovjek će ostati čovjek". I da je naše ponašanje i kreativnost jedinstveno i da ga roboti ne mogu zamijeniti. Dakle, ovo je već dugo argument da se ne bojimo razvoja umjetne inteligencije. Uz ChatGPT i druge tehnologije u nastajanju, postavljaju se pitanja o utjecaju na ljude. Nisam stručnjak za umjetnu inteligenciju. Mogli bismo se nadati da će čovjek ostati zadužen za AI. Ali posljednji razgovori OpenAI-ja s kolumnistom Roosea malo su zabrinjavajući. Uzorak vidljiv u razvoju svake nove tehnologije je da ona prethodi sigurnosti. Koristimo društvene medije, online plaćanja i pohranu u oblaku ne shvaćajući stvarne kibernetičke prijetnje. Trebamo biti svjesni potencijalnih rizika i znati se zaštititi.
Kako možemo koristiti sve te pametne alate i algoritme da bismo radili pametnije i produktivnije te dokinuli mušku dominaciju u radnom prostoru?
Tehnologija je alat. Kao novac ili moć, njegov utjecaj ovisi o tome u kojim rukama završi. Pandemija je čak ubrzala razvoj širokog spektra alata za suradnju za izmjenu života u uredu dok smo radili od kuće. Tehnologija na poslu može povezati, katalizirati ideje i maksimizirati izvedbu uz prevladavanje geografskih, jezičnih ili kulturnih barijera. Ako želimo uspjeti u ovom dinamičnom okruženju, moramo se zaljubiti u jednu stvar - učenje. Nažalost, to nije nešto čemu me škola naučila. Naučila sam učiti nakon što sam napustila školu. Ključ je ostati znatiželjan. A sve ostalo se može guglati.
Što se tiče prekidanja muške dominacije, svjesna sam da nas, kao organizaciju orijentiranu na žene, također prate ljudi na društvenim mrežama, koji nisu naši pristaše. Ponekad se pitaju - kada želite više žena u tehnologiji, zašto se ne borite za više žena među smetlarima? To je također sektor u kojem dominiraju muškarci. A odgovor je da želimo da svatko radi ono za što smatra da ima talent ili strast. Ali tehnologija je budućnost našeg društvenog razvoja u kojoj se donose ključne odluke s utjecajem na cijelo društvo. Žene bi trebale biti tamo. A drugi aspekt je nedostatak tehnoloških stručnjaka. Složena je tema zašto žene ne biraju tehnološko polje, ali svi razlozi proizlaze iz rodnih stereotipa na mnogim razinama, uključujući same žene. Vrijeme je da shvatimo da su žene neiskorišteni potencijal kada su u pitanju tehnologija i inovacije.
Dolazite u Hrvatsku u ožujku na Women's Weekend konferenciju. Što očekujete od konferencije? Jeste li već bili u Hrvatskoj?
Počašćena sam što sam pozvana kao govornik na tako nevjerojatnu konferenciju. Moje djevojačko prezime je Kralovic, a roditelji mog djeda došli su u Slovačku iz Hrvatske. Stoga se osjećam povezana s vašom zemljom i jedva čekam posjetiti Rijeku. Bila sam u Puli dva puta, prije 20 godina za vrijeme ljetnih praznika i grad je bio zadivljujući. Moja očekivanja od konferencije su velika. Željela bih se umrežiti s inspirativnim ljudima i ponijeti kući nove kontakte, ideje i potencijalne partnere za buduću suradnju. A uz to sve planiram uživati na maksimumu i malo se opustiti. Ostavljam dvoje male djece kod kuće (4 i 6) i osim posla ovaj ženski vikend će biti i moj mali bijeg.
O čemu ćete govoriti u svom govoru? Što biste istaknuli kao najvažniji dio, dio koji će privući publiku?
Naglasit ću važnost poznavanja tehnologije za poslovne žene ili općenito žene na čelu. Argument koji žene često koriste kada su u pitanju tehnički zadaci - "Nisam tehničar" više ne vrijedi. Možemo postati tehnički vješti u bilo kojoj dobi (a podučavajući i starije, govorim iz vlastitog iskustva). Puno gubimo ako tehnologija ne služi našem poslu ili dobroj svrsi. Govor će biti praktičniji, a ja ću predstaviti specifične alate i strategije koje publika može početi implementirati u svoje poslovne ili privatne živote odmah nakon toga.
