Kad netko spomene glazbu i tehnologiju u istoj rečenici, vjerojatno je teško zamisliti kako ta dva potpuno različita svijeta mogu funkcionirati zajedno. No, tehnologija je oduvijek imala posebno mjesto u svijetu glazbe, a to je posebno vidljivo posljednjih godina kad je gotovo nemoguće zamisliti ni jedan studio za snimanje glazbe bez pregršt računala i napredne tehnologije za snimanje zvuka.
Tehnologija omogućuje promicanje transparentnosti, raznolikosti i održivosti u glazbenom sustavu. A to je samo jedan od razloga zašto bi glazbenici trebali blisko surađivati s tehnološkim tvrtkama. Naime, upravo oni mogu pomoći u razvoju sustava i proizvoda koji će istovremeno omogućiti ljubiteljima glazbe što lakši i jednostavniji pristup do nove glazbe, a autorima da stvaraju i unovčuju novi sadržaj.
Upravo o vezi tehnologije i glazbe razgovarali smo s uspješnim skladateljem Alfonsom Karabudom. S više od 30 godina iskustva u glazbenoj industriji, smatra se jednom od pokretačkih snaga u svijetu glazbe koji je posebno zainteresiran za suradnju s tehnološkim tvrtkama na izradi rješenja za zaštitu umjetničkih prava u digitalnom svijetu.
Karabouda će o vezi između tehnologije i glazbe govoriti i na konferenciji Future Tense koja će se 10. i 11. svibnja održati u Zagrebu.
Glazba je uvijek bila nešto što je isključivo ljudski. No u posljednje vrijeme govori se o tome da će umjetna inteligencija stvarati glazbu. Koji je vaš stav prema tome, može li AI biti dovoljno kreativan da napravi nešto tako posebno?
Umjetna inteligencija postat će stručna u stvaranju glazbe na sličan način kao što imamo stručnjake za utrke konja. Znaju koji konj je najbolji, ali rijetko kad mogu predvidjeti koji će zaista pobijediti. Mislim da će biti jako teško izračunati kako napisati globalne hitove, ali umjetna inteligencija svakako će biti kompetentna alternativa za neku glazbu, poput repertoara bez copyrighta, background glazbe, i slično. Također, mogla bi biti ravnopravan član benda koji će pomagati ljudima da stvore glazbu, slično kao što je to već radila u prošlosti.
Jasno je da glazbenici koriste tehnologiju u stvaranju glazbe. Mislite li da je to dobra stvar ili je tehnologija uništila kreativnost?
Talentirani skladatelji i glazbenici mogu samo koristiti tehnologiju kao alate od kojih će imati benefita. Volim inovacije koje su demokratizirale stvaranje kvalitetne glazbe. Tehnologija možda može pomoći onima koji nemaju talent, i ta glazba može zvučati dobro, ali vjerojatno vas neće dotaknuti.
Zbog popularnosti i rasta streaming platformi, glazbenici su počeli surađivati s IT kompanijama. Jesu li oni još uvijek glazbenici ili su sada programeri i developeri? I kako je ta suradnja promijenila svijet glazbe i naš način slušanja glazbe?
Vidjeli smo tek početak ovoga. Zapravo, glazbenici donedavno nisu uopće bili toliko aktivni u segmentu inovacija i građenja streaminga. Projekt im je predstavljen kao gotov proizvod, a oni nisu bili dio stvaranja, zbog čega nisu mogli izraziti koje su njihove potrebe i želje u tome. Upravo zato streaming servisi ne daju dovoljno novca autorima, ili im ga ne daju uopće. S ovakvim suradnjama koje ste spomenuli, autori će moći dobiti naknade već dvije sekunde nakon što je pjesma poslušana. Dakle, postojat će direktna veza između onoga što korisnici slušaju i plaćaju i autora.
Jedno od najvažnijih pitanja u bilo kojoj kreativnoj industriji su pitanja autorskih prava i copyrighta. Kako tehnologija može pomoći glazbenicima da dobiju svoj dio novca? I možemo li stati na kraj piratstvu i ilegalnom skidanju glazbe?
Tehnologija danas omogućuje da autori dobiju svoje naknade kroz jednostavne sustave, a tu je i mogućnost da im korisnici, slušatelji izravno plate za uslugu. Fanovi vole takve sustave jer točno znaju kome i što plaćaju, a piratske verzije zbog toga postaju sve manje atraktivne. Ljudi sve više vole održivost. Zato jedemo sve više ekološki uzgojene hrane, ali i želimo biti dio održivog ekosustava koji proizvodi sadržaj u kojem uživate sada i u budućnosti.
Kako će izgledati budućnost glazbe? Hoće li napredak tehnologije promijeniti način na koji nalazimo glazbu, slušamo je i uživamo u njoj?
Jako će se promijeniti sve što ste naveli, a već vidimo neke primjere u zasad testnom obliku. Neke od njih podijelit ću i na Future Tenseu ove godine. Npr. pokazat ću nove formate čuvanja sadržaja koji će koristiti puno manje energije i čuvat će sadržaj tisuću godina, kao i platformu Fair Music, koja će omogućiti decentralizaciju streaming servisa.
Dolazite na Future Tense konferenciju u Zagreb. Što očekujete i što publika može očekivati od vašeg predavanja?
Jako se veselim što ću čuti druge stručnjake na konferenciji, kao i druženju s kolegama koji se bave budućnosti iz drugih industrija. Dat ću sve od sebe da pokažem kako izgleda stvarnost autora, ali i gotovo nestvarni tehnološki napredak zbog kojeg će budućnost glazbe izgledati još svjetlije nego što izgleda danas.
