Mali dio lišća u krošnjama tropskih šuma trenutačno prelazi kritični temperaturni prag koji onemogućuje njihovu fotosintezu, što u konačnici dovodi do njihove smrti. Predviđanja temeljena na modeliranju i eksperimentima pokazuju da će udio lišća zahvaćenog navedenim klimatskim posljedicama rasti eksponencijalno u tandemu s eskalacijom lokalnih temperatura.
Predviđamo potpuno odumiranje lišća. Kad bi se to dogodilo, to bi bila velika prekretnica, naglašava Christopher Doughty sa Sveučilišta Sjeverne Arizone i jedan od autora nove studije objavljene u časopisu Nature.
Koliko je prijetnja ozbiljna?
Unatoč tome, rezultati istraživanja Doughtyjeva tima sugeriraju da će se takva prijelomna točka vjerojatno postići samo u ekstremnim scenarijima zagrijavanja, koji se sada smatraju malo vjerojatnima.
Ne čini se da ćemo do toga doći, ali moguće je, priznaje Doughty.
Laboratorijska istraživanja otkrivaju da kada lišće drveća iz prašume dosegne temperaturu od oko 47 Celzijevih stupnjeva, stanični mehanizmi odgovorni za iskorištavanje sunčeve energije trpe nepovratna oštećenja, što često rezultira odumiranjem lišća.
"Temperatura lišća može biti puno viša od temperature zraka"
Čini se visokom, ali temperatura lišća može biti puno viša od temperature zraka, objašnjava Martijn Slot, član tima iz Smithsonian Tropical Research Instituta u Panami.
Dok pustinjske biljke mogu izdržati temperature iznad 47 Celzijevih stupnjeva, prašume pokazuju samo marginalne razlike u toleranciji na toplinu među različitim vrstama.
U početku se vjerovalo da se nijedno lišće u tropskim šumama ne približava pragu te tolerancije. Međutim, analiza mjerenja temperature biljaka dobivenih pomoću instrumenta ECOSTRESS na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS) između 2018. i 2020. godine, otkrila je da je približno 0,01 posto lišća unutar krošnja globalnih prašuma već dosegnulo tu kritičnu točku.
Provedeno niz studija
Kako bi potvrdili te nalaze, znanstvenici su proveli niz studija na licu mjesta diljem svijeta, uključujući postavljanje temperaturnih senzora na pojedinačne gornje listove krošnje prašume.
To je nevjerojatno izazovno, priznaje Slot.
Nakon toga znanstvenici su konstruirali osnovni model utemeljen na tim otkrićima i eksperimentima sa zagrijavanjem biljaka. Zaključili su da će udio zahvaćenog lišća porasti zajedno s lokalnim porastom temperature, ubrzavajući se osobito nakon prelaska kritične točke između 2 i 8 Celzijevih stupnjeva lokalnog zatopljenja, vjerojatno oko 4 stupnja.
Nekoliko čimbenika doprinosi tom ubrzanju, objašnjava Doughty. Na primjer, pore na lišću, poznate kao puči, zatvaraju se tijekom ekstremne vrućine i suše kako bi spriječile gubitak vode, što uzrokuje brzo zagrijavanje lišća zbog nedostatka hlađenja isparavanjem. Štoviše, odumiranje listova koji su najizloženiji toplini otkriva druge koji su prethodno bili zaštićeni, što u konačnici također dovodi i do njihove smrti.
Krčenje šuma diže lokalne temperature lišća
Doughty naglašava da bi krčenje šuma koje je u tijeku moglo podići lokalne temperature do razina na kojima znatan broj lišća prelazi svoj toplinski prag. Tamo gdje imate fragmentaciju šuma, postojeće šume postaju prilično toplije, objašnjava.
Istraživanje sugerira da sve veći broj smrti stabala u Amazoni može djelomično proizaći iz navedene temperaturne granice. Nedavne studije također sugeriraju da Amazona oslobađa više ugljika nego što ga apsorbira, što pridonosi daljnjem zagrijavanju.
Još jedno ozbiljno upozorenje
Ovaj je rad još jedan dokaz da moramo zaustaviti i preokrenuti klimatske promjene što je prije moguće, smatra Julia Jones sa Sveučilišta Bangor u Velikoj Britaniji, koja nije sudjelovala u studiji.
Iain Hartley sa Sveučilišta Exeter u Velikoj Britaniji napominje da studija pokazuje kako lokalni utjecaji krčenja šuma, u kombinaciji s globalnim zagrijavanjem klime, već mogu učiniti regije neprikladnima za prašume.
Kako bi se očuvale tropske šume i ključne usluge ekosustava koje one pružaju, potrebno je djelovati i lokalno i globalno, poručuje Hartley.
Izvor: New Scientist
