Nakon što je tijekom prvog dana održano 13 uspješnih radionica i predstavljeno novo superračunalo "Supek" i službeno je otvorena godišnja konferencija Srce Dani e-infrastrukture Srce DEI koja okuplja korisničku zajednicu Srca i sve zainteresirane za unaprjeđenje i razvoj sustava znanosti i visokog obrazovanja.
U uvodnim obraćanjima ravnatelj Srca, Ivan Marić, podsjetio je na sve što se događalo na Srcu u proteklih godinu dana, spomenuo je i projekt HR-ZOO te novo superračunalo koje će omogućiti hrvatskim znanstvenicima, ali i tvrtkama da koriste računalne kapacitete i za napredne simulacije i projekte. Još je jednom naglasio zašto je bitna e-infrastruktura te da podaci ne mogu bez računala, a računala ne mogu bez podataka.
U tome leže načela otvorene znanosti, a Srce potiče otvorenu znanost i otvorene podatke, istaknuo je Marić.
Kako funkcionira umjetna inteligencija?
Izuzetno je zanimljivo bilo predavanje pozvanog predavača, dr. Eng Lim Goha, potpredsjednika i glavnog tehničkog direktora za napredno računanje i umjetnu inteligenciju u tvrtki Hewlett Packard Enterprise.
Na veoma jednostavan i razumljiv način govorio je o umjetnoj inteligenciji odnosno velikim jezičnim modelima koji su u posljednje vrijeme oduševili svijet. Pokazao je različite primjere chatbotova i kako ih je moguće koristiti. Pojasnio je kako se ti modeli stvaraju, ali i dao nekoliko primjera grešaka koje se događaju kad se takvi modeli "uče" uz pomoć netočnih informacija.
Dotaknuo se i autonomnih automobila i kako ih se "uči" da mogu samostalno voziti po cestama. Otkrio je da je potrebno izuzetno puno podataka iz različitih izvora (od kamera, lidara, karata do GPS navigacije) no prikupljanje te količine podataka gotovo je nemoguće. Stoga tvrtke koje se bave razvojem autonomnih automobila prikupljaju koliko mogu, a te podatke onda umnožavaju ne bi li dobili potrebnu količinu. I uz sve to, autonomna vozila još uvijek nisu u potpunosti spremna za samostalnu vožnju našim cestama.
Osvrnuo se i na "edge uređaje" odnosno inteligentne uređaje na krajnjim točkama koji će također u budućnosti biti pogonjeni umjetnom inteligencijom. Kao primjer je naveo Međunarodnu svemirsku postaju (ISS) na koju su poslali dva standardna servera i mali GPU ne bi li proveli niz testova. Projekt je bio uspješan, serveri su i dalje na ISS i moguće ih je pingati te dobiti povranu informaciju "iz svemira".
O edgeu moramo voditi računa, pogotovo ako želite da budu inteligentni. Danas krajnji uređaji samo donose odluke, ne uče. Primjerice dronovi, lete po ranije definiranim rutama. Kako ih naučiti da uče?, istaknuo je dr. Goh te otkrio kako je problem je u dijeljenju podtaka. Pogotovo ako su podaci povjerljivi.
Jedno od rješenja, distribuirano učenje, razvijeno je u Googleu te omogućava da zatvoreni sustavi uče iz samo njima dostupnih podataka. S vremena na vrijeme ono što je naučio, kao svojevrsne upute što raditi u kojoj situaciji, ali ne i podatke na temelju kojih je to naučeno, se šalju središnjem koordinatoru. Središnji koordinator prikuplja te upute od svih sustava uključenih u mrežu i potom tim istim sustavima distribuira sve prikupljene upute. Tako podaci ostaju privatni, ali ono naučeno se dijeli. Takav način lokalnog učenja i dijeljenja naučenog mogao bi najbolje funkcionirati u područjima u kojima je privatnost podataka imperativ, kao što su medicina (bolnički podaci) ili financijski sektor (banke).
Što nas onda čeka u budućnosti? Dr. Goh smatra da će se umjetna inteligencija i dalje razvijati i to puno brže nego što smo to očekivali prije nekoliko godina.
Što OpenAI radi? Nedavno su objavili da su povezali ChatGPT s Wolfram Alpha i Wolfram Language, modelima za matematiku i zadatke riječima. To će biti velika stvar i činit će veliku razliku kod znanosti. Ovi pluginovi vam omogućavaju da razgovarate s matematičkom knjižnicom i daju vam odgovor na vaša pitanja na prirodan način i točno, pojasnio je dr. Goh.
Zamislite da izgovorite ono što želite znati i da vam model to pokaže kao sliku, tekst i govor. Još uvijek to nemamo, ali sastavnice su tu. Umjesto da tražimo kako koristiti različite modele, oni će moći međusobno razgovarati, ističe dr. Goh.
Uvjeren je da je budućnost umjetne inteligencije svjetla, pogotovo za znanost, ali pod uvjetom da se umjetnom inteligencijom i njenim alatima dobro upravlja.
Kao primjer dobrog upravljanja, istaknuo je kako bi znanstvenici trebali voditi računa o tome što će i kako "učiti" umjetnu inteligenciju. Baš kao što i biramo što ćemo i kako učiti djecu.
Možda ćemo i umjetnu inteligenciju trebati definirati za korištenje nakon određene dobi, davati im informacije koje će biti primjenjene za određenu dob. Možda će se modeli moći personalizirati, da budu u skladu s pravilima tvrtke ili države, teoretizirao je dr. Goh.
Kako se napredno računanje koristi u znanosti i gospodarstvu?
Nakon predavanja dr. Goha, održan je panel o ulozi naprednog računanja u razvoju znanosti i gospodarstva, na kojem su sudjelovali Bojan Jerbić, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, Domagoj Vulin, Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Kristian Horvath, Državni hidrometeorološki zavod i Nikola Blažević, Mikrotvornica,
Na samom su početku sugovornici pojasnili čime se bave u svojim istraživanjima, a onda i kako uključuju napredno računanje u svoja istraživanja.
Prof. Jerbić istaknuo je kako njihov medicinski robot Rona, koji je razvijen na fakultetu, aktivno sudjeluje u operacijama iako još uvijek ne može samostalno obavljati operacije. I drugi robotski sustavi u svijetu još uvijek su pod kontrolom čovjeka, iako obavljaju puno preciznije i kompliciranije operacije nego što bi to čovjek mogao obaviti na siguran način.
Horvath se pohvalio kako je i DHMZ nabavio jača računala za izradu modela prognoze vremena, što im je izuzetno pomoglo u obradi podataka. Prema njegovim riječima, danas su vremenske prognoze za sljedeća tri dana jednako precizne kao što su bile precizne prognoze za jedan dan prije 30 godina. Istovremeno, za izradu današnjih vremenskih prognoza koristi se puno više podataka koje je potrebno što brže i što točnije obraditi kako bi se vremenske prognoze na vrijeme objavile.
U naftnoj industriji, istaknuo je Vulin, promijenilo se stajalište prema podacima. Dok su prije naftne tvrtke prilikom istraživanja naftnih i plinskih polja prikupljala ogromne količine podataka i ljubomorno ih čuvale, danas ih dijele s drugima jer su shvatili da ne mogu sami obraditi te podatke i dobiti konkretne i iskoristive rezultate.
Upravo sustavi kao što je HR-ZOO omogućuju i tvrtkama i znanstvenicima, da po potrebi, koriste računalne sustave velike snage, za obradu podataka koji bi inače stajali neiskorišteni.
Nakon pauze za ručak, program je nastavljen predstavljanjem poster prezentacija i sponzorskim predavanjima, a u popodnevnom dijelu predavanja su bila podijeljena u tri tematska bloka.
Ivan Marić u sklopu predstavljanja projekta HR-ZOO otkrio je da se potrošnja električne energije, nakon aktiviranja e-infrastrukture u sklopu HR-ZOO-a, udvostručila, što su i očekivali. Na pitanje koliko onda Srce ima mjesečni račun za električnu energiju, Marić je bio veoma otvoren.
Da nije bilo Vladine mjere, koja je ograničila cijenu struje, imali bismo dovoljno sredstava u budžetu da platimo struju tri mjeseca. Ovako, uz povećanje budžeta, ipak uspijevamo podmiriti troškove, rekao je Marić i otkrio da ih samo električna energija godišnje stoji oko pola milijuna eura.
Drugi dan konferencije završit će zaključcima, a konferencija DEI 2023. nastavlja se i sutra.
