Kažu da se povijest često ponavlja. No, problem je kad ta povijest sadrži neki događaj koji je rezultirao katastrofom. Primjerice, opasnim promjenama klime na Zemlji.
Upravo od toga strahuju znanstvenici koji proučavaju svemir. Naime, novo istraživanje objavljeno u Monthly Notice of the Royal Astronomical Society, sugerira da su eksplozivni grčevi na samrti masivnih zvijezda, poznati kao supernove, mogli imati dramatične učiinke na klimu našeg planeta tijekom njegove povijesti.
Podsjetimo, supernove nastaju kad zvijezde, koje su veće od Sunca, dosegnu svoj kraj i više se ne mogu same oduprijeti vlastitoj gravitaciji. Zvijezda se urušava i nastaje ili nova neutronska zvijezda ili crna rupa. No tijekom urušavanja, dolazi do eksplozije energije koja tu energiju i čestice zvijezde šalje velikom brzinom kroz svemir.
Znanstvenici procjenjuju da bi takva supernova na udaljenosti od oko 30 svjetlosnih godina od našeg planeta, toliko destruktivno djelovala na našu atmosferu da bi uništila sav život na Zemlji.
Eksplodira li unutar 100 svjetlosnih godina, posljedice neće biti tako drastične, ali bi mogle izazvati ekstremne promjene u našoj atmosferi.
Autor istraživanja i viši istraživač na Institutu za arktička i alpska istraživanja, Robert Brakenridge, ističe da je nužno istražiti koliko su supernove utjecale na promjene u Zemljinoj atmosferi u prošlosti.
U svom radu okrenuo se podacima koje su prikupili snažni svemirski teleskopi kako bi mogao izgraditi detaljni model interakcije zračenja supernove sa Zemljinom atmosferom. Novi model otkrio je da bi iznenadni nalet visokoenergetskih fotona (čestica svjetlosti) iz supernove, nagrizao Zemljin ozonski omotač i povećao rizik od štetnog zračenja koje dolazi sa Sunca. To znači da bi došlo do razgradnje metana u stratosferi i postupnog hlađenja Zemlje, u kombinaciji s većim dozama ultraljubičastog zračenja sa Sunca.
Brakenridge smatra da bi to dovelo do globalnog zahlađenja, povećanog broja šumskih požara i izumiranja životinja.
No to je samo teorija. Je li se tako nešto zaista moglo dogoditi u Zemljinoj prošlosti?
Brakenridge se okrenuo proučavanju godova na drveću koje skriva podatke o drevnim atmosferskim uvjetima. Ispitao je godove na drveću koje je staro nekoliko tisuća godina i uočio 11 karakterističnih skokova u radioaktivnom ugljiku, što bi moglo odgovarati situacijama kad se Zemlja našla na putanji zračenja supernove.
Drugi mogući krivac su solarne baklje sa Sunca, no to će znanstvenici tek morati provjeriti uspoređivanjem s dokazima koji se nalaze u ledenim jezgrama i sedimentima na dnu oceana.
Rezultati tih istraživanja mogli bi pomoći čovječanstvu da se pripremi za potencijalni ponovni "udar supernove" u budućnosti. A on će se dogoditi.
Naime, nama najbliža divovska zvijezda, Betelgeuse, udaljena je oko 700 svjetlosnih godina od Zemlje i na kraju je svog života. Prema procjenama astronoma, očekuje se da će se pretvoriti u supernovu u sljedećih 100 tisuća godina.
Iako to zvuči kao puno, Brakenridge ističe kako još uvijek ne razumijemo u potpunosti što se događa sa Zemljom kad ju udari val energije koji nastaje rođenjem supernove. No, to se događalo u prošlosti i dogoditi će se opet. A ako posljedice zaista mogu biti tako ekstremne, možda ne bi bilo loše znati to na vrijeme i pokušati se pripremiti. Ako već ne možemo izbjeći.
Izvor: Science
