Da se nešto događa sa Zemljom, možemo vidjeti ne samo iz klimatskih promjena koje utječu na naše živote, već i iz činjenice da se zemljina rotacija mijenja pa dani postaju kraći.
No, studija objavljena u časopisu Geophysical Research Letters otkrila je još jednu promjenu koja je zabrinula znanstvenike, a koju bismo tek mogli osjetiti. I čini se kako je upravo čovjek najodgovorniji za nju.
Kako je pojasnio voditelj studije i geofizičar sa Seulskog nacionalnog sveučilišta, Ki-Weon Seo, Zemlja se u manje od dva desetljeća nagnula za 79,5 centimetara. I to sve zbog ispumpavanja podzemnih voda.
Zemljin rotacijski pol se zapravo jako mijenja, ističe Ki-Weon Seo. Naša studija pokazuje da među uzrocima povezanim s klimom, preraspodjele podzemnih voda zapravo imaju najveći utjecaj na pomicanje rotacijskog pola.
A što to točno znači? S obzirom na to da se Zemlja kreće oko rotacijskog pola, raspodjela vode na površini planeta utječe i na raspodjelu mase, a ona na rotaciju.
Još nas je NASA 2016. upozorila na činjenicu da bi raspodjela vode mogla promijeniti Zemljinu rotaciju. Seova studija dala je konkretnije brojke.
Promjena nagiba od gotovo 80 centimetara
Seo i njegovi kolege analizirali su podatke od 1993. do 2010. godine i otkrili kako je ispumpavanje čak 2150 gigatona podzemnih voda uzrokovalo promjenu nagiba Zemlje od gotovo 80 centimetara. Problem je što ta, ispumpana voda, na kraju završi u oceanima - dakle težina se iz dubine prebacuje na površinu.
Najveću razliku činila je preraspodjela vode iz srednjih geografskih širina, odnosno intenzivno kretanje vode sa zapadne Sjeverne Amerika i sjeverozapadne Indije.
Pokušaji zemalja da uspore stopu iscrpljivanja podzemnih voda, posebno u tim osjetljivim regijama, teoretski bi mogli usporiti promjenu nagiba, ali samo ako se takvi pristupi očuvanju održe desetljećima, rekao je Seo.
Pojasnio je kako se rotacijski pol Zemlje obično mijenja za nekoliko metara unutar godine dana pa promjene zbog crpljenja podzemnih voda neće imati direktan utjecaj na, primjerice, promjene izmjene godišnjih doba. Ali, ističe, na geološkim vremenskim skalama, pomicanje polova može utjecati na klimu.
Znanstvenici se nadaju da bi im razumijevanje varijacija u skladištenju vode na razini kontinenta moglo pomoći da shvate kako bi se moglo spriječiti daljnji porast razine mora i drugih klimatskih problema.
Je li bilo ikakvih promjena hidrološkog režima kao rezultat zagrijavanja klime? Kretanje polarnih područja moglo bi pružiti odgovor, zaključuje na kraju Seo.
