Koristeći radioteleskope u SAD-u i Južnoj Africi, znanstvenici prate crnu rupu koja je prvo razorila zvijezdu, zatim dvije godine mirovala, a potom pokrenula mlaz koji je već šest godina aktivan i sve snažniji.
tri vijesti o kojima se priča
Eksponencijalni porast sjaja ovog izvora radijskog zračenja dosad je nezabilježen. Sada je oko 50 puta svjetliji nego u trenutku kada je prvi put otkriven i iznimno je sjajan za objekt koji zrači u radijskom području. To traje već godinama i nema naznaka da će stati. To je krajnje neuobičajeno, rekla je za Reuters Yvette Cendes, astrofizičarka Sveučilišta u Oregonu i glavna autorica studije objavljene u časopisu Astrophysical Journal.
Crna rupa nalazi se na udaljenosti od oko 665 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje, ima masu približno pet milijuna puta veću od mase Sunca i razorila je zvijezdu tipa crveni patuljak, čija masa je iznosila oko jedne desetine Sunčeve mase.
Svaki objekt koji se previše približi horizontu događaja crne rupe riskira biti razderan plimnim silama i rastegnut u dugi niz ostataka, u procesu koji se naziva "špagetifikacija", objasnila je pak za Reuters Kate Alexander, astrofizičarka američkog Sveučilišta u Arizoni i koautorica navedene studije.
Nakon što je zvijezda bila razderana, dio tog plina pao je prema crnoj rupi i zagrijao se, a crna rupa počela je konzumirati zvijezdu. Sjajno radijsko zračenje koje opažamo našim teleskopima proizvodi zvjezdana tvar koja se približila, ali nikada nije stvarno prešla horizont događaja, poput izbirljive bebe koja žvače hranu i nasilno je ispljune, umjesto da je proguta, slikovito je pojasnila Alexander.
Što se tiče toga što uopće uzrokuje relativistički mlaz, to zapravo ne znamo i riječ je o aktivnom području istraživanja. Vjerojatno ima veze s magnetskim poljima oko crne rupe, ali očito mora biti riječ o nečemu neuobičajenom, jer bismo u suprotnom vidjeli više takvih pojava, napomenula je Cendes.
Zračenje bi moglo dosegnuti vrhunac kasnije ove ili iduće godine, smatraju autori istraživanja. Nakon što zračenje dosegne vrhunac, trebalo bi polako slabjeti, pa ćemo ga vjerojatno moći promatrati još desetljeće ili dulje, dodala je na kraju Alexander.