Udaljena galaksija iz najranijeg doba svemira dovodi u pitanje dugogodišnje pretpostavke astronoma, jer se čini da se ogromna crna rupa u njezinom središtu oblikovala bez zvijezda, koje se dosad smatralo nužnima za taj proces.
Upotrebom svemirskog teleskopa James Webb, Boyuan Liu s britanskog Sveučilišta Cambridge i njegovi suradnici identificirali su vrlo neobičnu galaksiju Abell 2744-QSO1, staru otprilike trinaest milijardi godina. Galaksija sadrži crnu rupu mase oko pedeset milijuna Sunčevih masa, uz gotovo potpuni izostanak zvijezda.
To je zagonetka, jer tradicionalna teorija kaže da se najprije stvaraju zvijezde ili da nastaju zajedno s crnim rupama, kaže Liu za New Scientist. Standardni modeli nastanak crnih rupa povezuju s kolapsom vrlo masivnih zvijezda, slijedom koji ne može objasniti promatranja u navedenoj galaksiji.
Tim je razmotrio mogućnost da je galaksija QSO1 započela kao primordijalna crna rupa, hipotetski objekt čije su postojanje predložili Stephen Hawking i Bernard Carr još 1974. godine.
Liu i njegov tim napravili su neke osnovne izračune koji su pratili dotok plina, nastanak zvijezda i njihovu smrt tijekom prvih stotina milijuna godina svemira, pri čemu su dobivene mase crnih rupa i kemijski potpisi u skladu s opažanjima u galaksiji QSO1. Takvi bi se objekti formirali iz fluktuacija gustoće u ranom svemiru, a ne iz smrti zvijezda.
To nije konačan dokaz, ali je zanimljiva i na neki način važna mogućnost. S ovim novim opažanjima koja standardne teorije nastanka crnih rupa teško mogu reproducirati, mogućnost postojanja masivnih primordijalnih crnih rupa u ranom svemiru postaje prihvatljivija, ističe Liu.
Roberto Maiolino sa Sveučilišta u Cambridgeu podržava rezultate Liuova tima. Činjenica da uspijevaju uskladiti svojstva QSO1, i u pogledu mase crne rupe, mase zvijezda i kemijskog obogaćenja, vrlo je zanimljiva i ohrabrujuća, kaže Maiolino za New Scientist.
Ipak upozorava da standardni modeli primordijalnih crnih rupa rijetko prelaze oko milijun Sunčevih masa.
Ovdje govorimo o pedeset puta većoj masi, kaže, dodajući da bi gusto grupiranje i brza spajanja to mogla omogućiti, uz napomenu da u blizini galaksije QSO1 nema vidljivog izvora visokoenergetskog okidača za takav razvoj događaja.
