Globalni sustav namijenjen sprječavanju nuklearnih ispitivanja ulazi u svoju najranjiviju fazu u posljednjim desetljećima. S obzirom na to da je Novi START, posljednji sporazum o nuklearnom naoružanju između velesila, istekao, neformalni moratorij koji je od ranih 1990-ih ograničavao nuklearne eksplozije, sada je izravno pod političkim pritiskom.
Prema Hrvoju Tkalčiću, profesoru i voditelju Geofizike na Australskom nacionalnom sveučilištu (ANU) te direktoru Seizmičke i infrazvučne istraživačke stanica Warramunga u Australiji, ovaj trenutak čini neovisnu infrastrukturu za verifikaciju nuklearnih testiranja neophodnom, a ne eventualno potrebnom. I naslov njegovog članka nosi eksplicitno jasnu poruku - Osluškujemo nuklearne testove i ono što čujemo važnije je nego ikad prije. Tkalčić se o istom pitanju oglasio i na društvenim mrežama.
Više od trideset godina izostanak nuklearnih eksplozija od strane velikih sila usporavao je razvoj nuklearnog oružja. Posljednje ispitivanje Sjedinjenih Država provedeno je 1992., a Rusije 1990. godine. Ta suzdržanost nikada nije ovisila samo o povjerenju. Ovisila je o uvjerenju da će svaka značajna detonacija biti otkrivena i objavljena, podsjeća Tkalčić u komentaru za The Conversation.
Signali koje malo što može sakriti
Jedan od najosjetljivijih dijelova globalnog sustava verifikacije nuklearnih testiranja djeluje daleko od diplomatskih prijestolnica. Warramunga je primarna postaja u Međunarodnom sustavu praćenja Organizacije za sveobuhvatni zabranu nuklearnih testova (CTBTO). ANU upravlja postajom Warramunga u ime australske vlade i CTBTO-a već više od pedeset godina
Njezine mogućnosti su izvanredne. Dvadeset i četiri seizmometra i osam infrasoundnih senzora raspoređeni su na 20 kilometara prostora australske savane. Takva konfiguracija omogućuje analitičarima razlikovanje potresa od nuklearnih eksplozija po različitim obrascima vibracija. Geološka stabilnost i izolacija daju postaji iznimnu osjetljivost, omogućujući detekciju događaja koji bi drugdje bili prikriveni, naglašava Tkalčić.
Dokazana učinkovitost
Kad je Sjeverna Koreja provela svoj najveći nuklearni test u rujnu 2017. godine, otprilike 7000 kilometara udaljen od australske postaje, Warramunga ga je jasno registrirala. Postaja je identificirala svih šest deklariranih nuklearnih testova Sjeverne Koreje, a podaci su među prvima poslani u Međunarodni podatkovni centar u Beču. Prema Tkalčiću, Warramunga sada detektira više seizmičkih događaja nego bilo koja druga postaja u globalnoj mreži.
Politički signali sugeriraju da ponovno testiranje više nije hipotetsko. Tkalčić je podsjetio na najavu američkog predsjednika Donlda Trumpa iz listopada 2025. godine u kojoj nje najavio planove za nastavak nuklearnih testiranja zajedno s Rusijom i Kinom, na istoj razini i pod jednakim uvjetima. Nekoliko dana kasnije, ruski predsjednik Vladimir Putin uputio je ruske dužnosnike da se pripreme za moguće testove. Pad navedenog moratorija tako sada otvara vrata novom razdoblju nuklearnog testiranja.
Zaključak je jasan
Verifikacija nuklearnih testiranja ne služi samo za bilježenje prekršaja. Njeno postojanje ih sprječava, jer je jasno da će biti zabilježeni i prijavljeni. Svaka država koja pokuša testirati i prikriti nuklearnu eksploziju suočit će se s brzim međunarodnim nadzorom i političkim posljedicama kada podaci o detekciji postanu javni, ističe Tkalčić.
Osim sigurnosti, podaci Warramunge pomažu znanstvenicima u proučavanju potresa, unutarnje čvrste jezgre našeg planeta, praćenju meteora i atmosferskih fenomena.
Za Tkalčića je lekcija jasna - kako globalna nuklearna retorika jača, tihi tehnički rad verifikacije novih nuklearnih testiranja postaje jedna od najvažnijih stabilizirajućih sila na razini globalne sigurnosti.
