Dolaze li na izvanzemaljci skriveni kao nedavno otkriveni međuzvjezdani objekt? Upravo to tvrdi astrofizičar s Harvarda, koji objekt nazvan 3I/ATLAS vidi kao "zrakoplov kojim upravljaju izvanzemaljci".
U svom radu nazvanom "Je li međuzvjezdani objekt 3I/ATLAS izvanzemaljska tehnologija?", objavljenom u časopisu Earth and Planetary Astrophysics, trojica fizičara i astrofizičara, Adam Hibberd, Adam Crowl i Abraham Loeb (ovog potonjeg možda i znate kao autora sličnog rada o objektu Oumuamua), predlažu pomalo nekonvencionalnu hipotezu prema kojoj 3I/ATLAS možda nije prirodni objek, već "potencijalno tehnološki artefakt izvanzemaljskog podrijetla". Idu toliko daleko da sugeriraju da bi planetarni preleti objekta mogli predstavljati "namjerne manevre" poput "izviđačkih misija".
Rad koji još uvijek nije prošo stručnu recenziju, navodi i kako bi ovaj objekt mogao biti i "neprijateljska sonda", ali i da je "daleko najvjerojatnijih ishod da je 3I/ATLAS zapravo potpuno prirodni međunarodni objekt".
Podsjetimo, 3I/ATLAS treći je potvrđeni međuzvjezdani objekt koji prolazi Sunčev sustav, koji će na svom putu prema Suncu proći blizu Venere, Marsa i Jupitera. Kreće se brzinom većom od 217 tisuća km/h i procjenjuje se da ima promje od otprilike 11 kilometara.
I dok rad trojice znanstvenika još uvijek čeka recenziju, ostatak znanstvene zajednice baš i nije uvjeren da bi se u 3I/ATLAS-u mogli skrivati izvazemaljci. Tvrde kako sva trenutna opažanja ukazuju na to da se radi o tipičnom međuzvjezdanom kometu.
Astronom Chris Lintott sa Sveučilišta u Oxfordu i dr. Samanta Lawler sa Sveučilišta u Regini oštro su kritizirali Loebovu teroiju. Lintott ju je, u poruci Live Scienceu, čak nazvao "glupošću na štulama".
Jer, ističu znanstvenici, za takve "izvanredne tvrdnje" trebaju i "izvanredni dokazi", koje Loeb i njegovi kolege nisu podastrijeli.
Ono što je sigurno je da će 3I/ATLAS ostati u fokusu znanstvenika iz cijelog svijeta tijekom svog prolaska. U planu je analizirati plinove koji ostaju iza ovog objekta kako prolazi kroz Sunčev sustav, refleksiju svjetlosti i sve potencijalne elektromagnetske potpise. To bi znanstvenicima trebalo omogućiti da otkriju njegov sastav, možda i njegovo ishodište, ali i skriva li se u njemu samo prirodni materijal ili nešto više.
