Bez obzira na to što mislili o umjetnoj inteligenciji, možemo slobodno reći da je upravo ovaj pojam obilježio 2023. godinu. Streloviti uspon popularnost ChatGPT-a, ali i brojnih drugih alata pogonjenih umjetnom inteligencijom pokazao je običnim građanima, ali i tvrtkama, da je moguće raditi produktivnije i brže te da umjetna inteligencija nije samo plod naše mašte i znanstvene fantastike.
No dok su neki sa skepsom promatrali sve veću popularnost alata pogonjenih umjetnom inteligencijom, drugi su ih objeručke prihvatili. Prema nedavno objavljeno istraživanju Deloittea, svjetske tvrtke sve više prepoznaju važnost ulaganja u primjene umjetne inteligencije. Čak 94 posto poslovnih lidera izjavilo da je AI presudan za uspjeh njihovih kompanija u sljedećih 5petgodina, a 79 posto njih izjavilo je da su već implementirali tri ili više aplikacija u kojima primjenjuju AI.
A kakvo je stanje u Hrvatskoj? O tome smo porazgovarali s direktorom kompanije BE-terna Krešimirom Mlinarićem.
Umjetna inteligencija više nije plod znanstvene fantastike i filmova, već je itekako postala dio naše svakodnevnice. I dok je većina ljudi čula za ChatGPT i Bard te cijeli niz AI alata, što umjetna inteligencija znači za tvrtke i organizacije?
Nedavno sam na našoj godišnjoj konferenciji utjecaj umjetne inteligencije na tvrtke i organizacije usporedio s utjecajem uvođenja prvih računala u poslovanja i čini mi se da je to paralela koja možda najbolje dočarava važnost, potencijal umjetne inteligencije, ali i ono što nas očekuje u idućem periodu. Umjetna inteligencija realnost je koja je već neko vrijeme prisutna i za koju sam siguran da će u znatnoj mjeri utjecati na način na koji tvrtke i organizacije posluju danas, jednako kao što su to učinila računala u 90-im godinama prošlog stoljeća.
Koje tvrtke i organizacije, iz vašeg iskustva, najbrže uvode umjetnu inteligenciju u svoje poslovanje? Na koji način? Radi li se o prilagođenim AI alatima velikih tvrtki ili pak razvijaju vlastite AI alate?
U pravilu primjene novih tehnologija, pa tako i umjetne inteligencije, kreću od većih tvrtki. Velike tvrtke davno su prepoznale nužnost praćenja i implementacije novih tehnologija, pa tako kreću s prvim primjenama još u ranim fazama kada su često takve tehnologije nedostupne manjim tvrtkama iz raznih razloga. BE-terna je zapravo prvom valu primjene umjetne inteligencije svjedočila prije više od pet godina kada su počele prve implementacije chatbotova, komercijalnog korištenja računalnog vida i sl. Danas je to postalo mainstream i zapravo nitko od nas ne razmišlja da je upravo umjetna inteligencija zaslužna za mogućnost prepoznavanja registracijskih oznaka ili plaćanja računa skeniranjem uplatnica pomoću fotoaparata.
Danas zapravo već svjedočimo drugom valu implementacije umjetne inteligencije u kojoj ona zauzima sve važnije mjesto u optimizaciji zaliha, planiranju proizvodnje, predviđanju prodaje ili primjenama generativne umjetne inteligencije u poslovanju. Upravo je napredak u razvoju generativne umjetne inteligencije, čiji je najpoznatiji predstavnik ChatGPT, zaslužan za toliki rast popularnosti umjetne inteligencije. Kako uvijek paralelno s razvojem rastu i dostupnost i pristupačnost, danas više umjetna inteligencija nije više rezervirana za velike tvrtke, već praktički svaka tvrtka može i treba razmišljati o uvođenju umjetne inteligencije u svoje poslovanje.
Sudeći po našem praćenju tržišta, to se već uvelike i događa pa je upravo taj segment trenutačno najbrže rastući segment s prosječnom godišnjom stopom rasta od 60 % u posljednje četiri godine.
Osim već etabliranih igrača u tom polju, sve je veća dostupnost i tzv. open source tehnologija, tako da kupci zaista imaju mogućnost birati rješenje koje najviše zadovoljava njihove potrebe.
Krešimir Mlinarić (Foto: BE-terna/Dražen Tomić)
Koliko je važna edukacija, i samih zaposlenika i uprave, kad je riječ o uvođenju umjetne inteligencije u poslovanje?
Usudio bih se reći da je edukacija ključna, i to, kako ste dobro primijetili, svih zaposlenika, pri čemu je najveća odgovornost upravo na menadžmentu. Možete li danas zamisliti menadžera koji ne zna raditi na računalu? Siguran sam da neće proći dugo vremena do trenutka kada će to vrijediti i za umjetnu inteligenciju. Pri tome ne trebaju svi biti stručnjaci u tom području, ali poznavanje mogućnosti i korištenje dostupnih alata minimum je koji će se očekivati. I što prije to usvojimo, to ćemo učiniti veću uslugu i sebi i našim poslodavcima.
Često se uz uvođenje novih tehnologija javlja strah od gubitka radnih mjesta. Kakvo je vaše iskustvo dosad? Jesu li tvrtke koje su uvele umjetnu inteligenciju u svoje poslovanje otpuštale ljude?
To je isti strah koji se javljao i ranije kod izuma i dostignuća koja su promijenila svijet. Ako bolje razmislimo, sve industrijske revolucije pratio je isti strah. Iskustvo nas uči da se dogodilo upravo suprotno – iako su mnoga zanimanja nestala ili smanjena, ukupan broj radnih mjesta zapravo se povećao. Nisu u konačnici niti vozači kočija izgubili posao kada su se pojavili automobili.
Slično se sada događa s umjetnom inteligencijom – na svim projektima na kojima smo radili dosad ljudi nisu izgubili posao, ali im se promijenio opis posla i način na koji ga obavljaju. Umjetna inteligencija omogućila je da više ne moraju raditi neke repetitivne radnje i one aktivnosti koje su često vremenski zahtjevne, a zapravo nemaju veliku dodatnu vrijednost. Danas se ti zaposlenici mogu fokusirati na složenije zadatke, na zadatke u kojima je ključan ljudski faktor i u umjetnoj inteligenciji imaju kvalitetnu i pouzdanu pomoć na koju se mogu osloniti. Vjerujem da će se taj trend nastaviti još neko vrijeme.
Svjetski ekonomski forum nedavno je izišao s očekivanjem da će umjetna inteligencija generirati 97 milijuna novih radnih mjesta.
No isto tako ne treba bježati od činjenice da je umjetna inteligencija izuzetno moćna i da zapravo u ovom trenutku ne znamo njezine granice, pa samim tim ni sve moguće primjene. Ipak je izvjesno da će osobe koje budu znale koristiti umjetnu inteligenciju i surađivati s njom zasigurno biti u prednosti na tržištu rada.
Koliki je rizik od curenja povjerljivih podataka ako tvrtke koriste umjetnu inteligenciju? Znamo da je već bilo slučajeva da su zaposlenici koristili javno dostupne AI servise i "hranili" ih povjerljivim informacijama. Kako to spriječiti?
Mislim da se i tu možemo poslužiti primjerima iz prošlosti. Nije li se pojavom interneta i korištenjem e-maila jednom već povećao taj rizik, kojem su onda ubrzo tvrtke doskočile edukacijom zaposlenika, definiranjem očekivanih i zabranjenih ponašanja, alatima za monitoring i sprječavanjem takvih praksi i sl.
Siguran sam da će na isti način biti riješen i rizik kada je u pitanju umjetna inteligencija. Osim što već imamo iskustvo kako doskočiti tome, sada imamo i umjetnu inteligenciju koja nam može izuzetno puno pomoći u tom segmentu, detektirati i zatim onemogućiti takva ponašanja, pomoći u edukaciji i sl.
Uostalom, danas je već moguće koristiti umjetnu inteligencije u svom korporativnom okruženju koja uz sva eksterna znanja može pristupiti i svim internim izvorima podataka, ali i osigurati da ti podaci, kao i sve što umjetna inteligencija generira ostanu dostupni samo unutar korporativnog okruženja.
Hoće li umjetna inteligencija u konačnici u potpunosti preuzeti naše poslove (a onda i odgovornost za rezultate) ili će, po vašem mišljenju, uvijek biti čovjek taj koji ima krajnju riječ?
Huh, teško pitanje koje zasigurno spada u kategoriju nagađanja. Naime, mi u ovom trenutku ne znamo granice umjetne inteligencije jer se ona i dalje, i to vrlo rapidno, razvija. Samim tim ne možemo ni znati što će u budućnosti ona biti u mogućnosti obavljati, ali isto tako je teško pretpostaviti i želje i zahtjeve ljudi.
Ljudski faktor u kombinaciji s pravnom regulativom bit će ključan u odgovoru na to pitanje. Ljudi su socijalna bića i pitanje je do koje će mjere biti spremni prihvatiti svijet u kojem će većinu vremena komunicirati sa strojevima i do koje su mjere spremni prepustiti odgovornost strojevima. Svi znamo da već desetljećima većinu vremena zrakoplovima upravljaju autopiloti, ali svejedno još nismo spremni sjesti u avione bez pilota i kopilota. Stoga vjerujem u suživot ljudi i umjetne inteligencije tako da ona bude pomoć, a ne zamjena ljudima.
Koji su, iz vašeg iskustva, najčešći problemi s kojima se tvrtke i organizacije susreću prilikom uvođenja umjetne inteligencije u poslovanje?
Kako je to već uobičajeno, kod same naznake uvođenja promjena prvi problem s kojim se tvrtke suočavaju jest otpor. Taj je otpor najčešće posljedica nedovoljne informiranosti, nepoznavanja mogućnosti i svrhe uvođenja umjetne inteligencije, izostanka kvalitetne komunikacije, a na kraju i samog straha.
Strah i neizvjesnost koji se javljaju kada zaposlenici primijete da umjetna inteligencija može znatno kvalitetnije i brže odraditi dio posla u kojem su praktički do jučer bili neprijeporan autoritet razumljivi su i očekivani. No kada spoznaju da neće biti zamijenjeni i da je umjetna inteligencija uvedena kao alat koji će baš njima omogućiti da svoj posao odrade lakše, brže, točnije i da se mogu posvetiti nekim zahtjevnijim zadacima za koje ranije nisu imali vremena te da će biti još efikasniji, taj otpor u pravilu polako nestaje.
Drugi je problem vezan za stanje na tržištu – opće je poznato da se u situaciji u kojoj na tržištu postoji iznimna potražnja, a kapaciteti su ograničeni, uvijek javlja problem pronalaska kompetentnih stručnjaka. Rekao bih da je pronalaženje partnera koji ima potrebne kompetencije u tom području, koji poznaje industriju i koji može pomoći tvrtki u smanjivanju ostalih spomenutih internih rizika, zapravo ključno.
Iako recept zvuči jednostavno, u praksi to nije tako – čak i nama kojima je to posao je zapravo iznimno teško pratiti rapidni razvoj tehnologije koji se doslovno događa iz dana u dan. Prije bi od razvoja do uvođenja tehnologije na tržište prošli mjeseci, ponekad čak i godine. Kod umjetne inteligencije to nije tako jer svi žele iskoristiti prednosti koje ona pruža i zapravo je pravo umijeće pratiti sve novitete te se to može postići samo uz dovoljno velik tim.
Na kraju, još uvijek govorimo o umjetnoj inteligenciji koja je zapravo u začecima. Kako vi vidite daljnji razvoj umjetne inteligencije? Čemu se mi, kao korisnici, ali i tvrtke mogu nadati u budućnosti?
Činjenica je da nismo ni blizu limita kada su u pitanju sposobnosti i razvoj umjetne inteligencije. Čvrsto vjerujem da ne postoji segment poslovanja koji neće biti zahvaćen umjetnom inteligencijom i doživjeti svojevrsnu tranziciju u nadolazećem periodu.
Zasigurno je pred nama vrlo uzbudljiv i dinamičan period u kojem ćemo otkrivati mogućnosti, ali i rizike i izazove koje donosi razvoj umjetne inteligencije. Učenje i prihvaćanje umjetne inteligencije bit će neizostavan dio tog procesa, a posebno će biti zanimljivo vidjeti do koje ćemo mjere kao društvo pristati predati odgovornost u ruke umjetne inteligencije i hoćemo li uspjeti u tome postići konsenzus.