Otkako su se pojavili ražličiti alati pogonjeni umjetnom inteligencijom poput ChatGPT-a, Geminija, Groka i sličnih, čini se kako da nadmašuju ljude u svemu.
No, istraživači sa Sveučilišta u Amsterdamu otkrili su da to baš i nije tako. Identificirali su područje u kojem umjetna inteligencija (još uvijek) zaostaje za ljudima - donošenju određenih odluka.
Kako pojašnjavaju istraživači, kad čovjek vidi neku planinsku stazu ili cestu, njegov mozak odmah može prepoznati kako će se ti putem kretati i je li ga moguće proći. Do te procjene potencijalne aktivnosti dolazi zbog jedinstvenih moždanih obrazaca. A njih umjetna inteligencija - nema.
AI modeli su se pokazali lošijima u tome i moraju još puno učiti da bi postali učinkoviti kao ljudski mozak, istaknula je neuroznanstvenica Iris Groen čiji je tim proveo istraživanje.
Koristeći MRI skenere, istraživali su što se događa u mozgu kad ljudi moraju procijeniti kojim putem krenuti i kako.
Željeli smo znati, kad pogledate neku scenu, vidite li samo predmete i boje koje se tamo nalaze, ili automatski vidite i što biste mogli napraviti, pojašnjava Groen.
Tim je otkrio da određena područja u vizualnom korteksu postaju aktivna na način koji se ne može objasniti vidljivim objektima na slici.
Ono što smo vidjeli bilo je jedinstveno, kaže Groen. Ta područja mozga ne predstavljaju samo ono što se može vidjeti, već i što se s tim može učiniti. Mozak je to činio čak i kada sudionici nisu dobili eksplicitnu uputu za djelovanje.
Čini se kako se mogućnosti nekog djelovanja u našim mozgovima obrađuju automatski. U slučaju umjetne inteligencije, situacija baš nije takva.
Modeli umjetne inteligencije koje su testirali, bili su lošiji u predviđanju mogućih radnji.
Kada su bili posebno obučeni za prepoznavanje radnji, mogli su donekle aproksimirati ljudske prosudbe, ali obrasci ljudskog mozga nisu se podudarali s unutarnjim izračunima modela, objašnjava Groen.
Čak ni najbolji AI modeli ne daju potpuno iste odgovore kao ljudi, iako je to za nas tako jednostavan zadatak, kaže Groen. To pokazuje da je naš način gledanja duboko isprepleten s načinom na koji komuniciramo sa svijetom. Povezujemo svoju percepciju s našim iskustvom u fizičkom svijetu. AI modeli to ne mogu jer postoje samo u računalu.
Groen dodaje kako bi upravo ta mogućnost mogla postati ključna kako se umjetna inteligencija bude dalje razvijala.
Postaje važno da strojevi ne samo prepoznaju što nešto jest, već i razumiju što to može učiniti. Na primjer, robot koji se mora snaći u području katastrofe ili autonomni automobil koji može razlikovati biciklističku stazu od prilaza, ističe.
No, da bi naučili umjetnu inteligenciju da razmišlja poput čovjeka bit će potrebno, prije svega, utvrditi kako ljudski mozak točno funkcionira.
Ljudski mozak vrlo brzo i učinkovito obrađuje određene informacije, a više znanja o tome, moglo bi pomoći da umjetna inteligencija postane pametnija, ekonomičnija i prilagođenija ljudima, ističe Groen.
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
