Sljedećih mjesec dana možete se uključiti u raspravu o etičkim smjernicama umjetne inteligencije na kojima radi ekspertna skupina Europske unije.

Predvodnica eklatantnih primjera interakcije ljudi s umjetnom inteligencijom je robot Sophia koji je proizvela hongkoška tvrtka. U mnogim aspektima Europljani se već bave proizvodnjom umjetne inteligencije, ali krajnje je vrijeme da se ona stavi u etički ovir.

Nemojmo se zavaravati da umjetna inteligencija neće mijenjati samo tkivo našeg društva. Tako je navedeno i u nacrtu pravilnika za koje se traži i mišljenje građana Europske unije - vaše mišljenje. Korisno bi bilo stoga da se u raspravu uključi što veći broj građana kako bi ona bila u funkciji po mjeri što šireg spektra građana.

Umjetna inteligencija predstavlja veliku priliku da se poveća prosperitet i rast, ono čemu Europa mora težiti, stoji u nacrtu pravilnika. No, također se napominje i da predstavlja i određeni rizik kojim bi trebalo upravljati.

Humanocetrični pristup

Upravo od rizika zaziru građani te bi srah mogao biti faktor koji će usporavati njegovu primjenu i iskorištavanje koristi UI-a. Ekspertna skupina u smjernicama je radila na tome da se povjerenje građana u umjetnu inteligenciju postigne tako da se u nju ugradi poštivanje ljudskih prava, primjenjivom regulacijom, osiguravanjem njegove etične svrhe te mogućnost da se na nju tehnološki može osloniti.

Dokument na kojem radi ekspertna skupina namjenjen je onima koji se bave izradom, implementacijom ili korištenjem umjetne inteligencije. Naglašavaju da je otvoren za izmjene u skladu s razvojem umjetne inteligencije te da je početna točka za rasprave o Vjerodostojnoj umjetnoj inteligenciji proizvedenoj u EU (Made in EU).

Okvir smjernica kako ga je zamislila ekspertna skupina je sljedeći: Prvo poglavlje bavi se osiguravanjem etičke svrhe umjetne inteligencije, postavljajući fundamentalna prava, principe i vrijednosti u skladu s kojima bi trebala djelovati. Drugo poglavlje bavi se smjernicama za realizaciju vjerodostojnosti UI, predlažući tehnološke i netehnološke metode koje bi se mogle implementirati kako bi se vjedostojnost i ostvarila. Treće poglavlje prelaže popis zahtjeva za vjerodostojnu UI.

Utjecaj na sve aspekte ljudskog života

Umjetna inteligencija (Foto: AFP)

O važnosti stvaranja i primjene etičkih načela na umjetnu inteligenciju, pitali smo profesoricu Bojanu Dalbelo Bašić, voditeljicu Laboratorija za analizu teksta i inženjerstvo znanja na Zavodu za elektorniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave.

Tema o etičkim načelima izuzetno je važna u svakoj znanosti, a posebno u području umjetne inteligencije jer je umjetna inteligencija sveprisutna, temeljna tehnologija koja utječe na sve aspekte ljudskog života i na sve razine društva, od pojedinca do čovječanstva u cjelini. Utjecaj tehnologije UI može biti i pozitivan i negativan, a prisutan na svim razinama. Tehnologije koje se razvijaju u području umjetne inteligencije prisutne su u sve većoj mjeri i sve intenzivnije, a najčešće na način da mi kao pojedinci uopće nismo toga svjesni.

Zbog toga je rasprava o etičkim načelima u umjetnoj inteligenciji i nužna i važna. I to više nego ikada do sada. Etička načela trebaju postojati od razine pojedinca, preko institucija do državne razine i širih zajednica, poput EU, rekla je profesorica Dalbelo Bašić.

U smjernicama ekspertne skupine već se uzima u obzir da će se umjetna inteligencija konstantno razvijati, pa će u skladu s tim trebati mijenjati i pravila. Ali to baš i neće biti jednostavno.

Nije jednostavno razvijati tehnologije UI pa nije jednostavno niti kontrolirati njihovu aktivnost i područja primjene. To sigurno predstavlja znatan dodatni vremenski, organizacijski i financijski napor. To je i konstantna borba s vremenom jer formalno pravni okvir uvijek zaostaje za tehnologijom čiju uporabu trebamo regulirati. Međutim, taj trud je nužno uložiti, on treba postojati na razini onog tko razvija takav sustav, a posebno na razini društva koje treba izgraditi tehnološki, etički i pravni okvir za kontrolu. To je neophodno, kaže profesorica te daje životan primjer za to.

''Naša percepcija opasnosti postoji kada letimo, ali ne kada koristimo pametni telefon''

Umjetna inteligencija (Foto: Getty Images)

Nitko od nas ne bi sjeo u zrakoplov da ne zna da kontrola leta postoji i da vrlo pouzdano nadzire zračni prostor. Zato je zrakoplov danas najsigurnije prijevozno sredstvo. I nezamislivo je da funkcionira bez kontrole leta. Na isti takav način, sustavi UI se ne bi trebali razvijati i primjenjivati bez odgovarajuće ''kontrole leta''. Dvije su velike razlike. Prvo - posljedice od (zlo)uporabe tehnologije UI bez "kontrole leta" mogle bi biti puno, puno teže od primjera sa zračnom kontrolom leta. Drugo - naša percepcija opasnosti postoji kada letimo, ali ne kada koristimo pametni telefon, klikamo na Internetu, objavljujemo informacije na društvenim mrežama... ili još više, primjerice, zbog čistog neznanja ili vodeći se samo profitom, omogućujemo ili financiramo razvoj sustava koji mogu dovesti u opasnost širu zajednicu', pojašnjava profesorica.

Više je razina izazova s kojima ćemo se susretati prilikom korištenja umjetne inteligencije, ali i programeri koji rade na njihovom razvoju. Bojana Dalbelo Bašić objašnjava i koje:

Osobna razina

Kako ćemo se kao pojedinci etično postaviti prema razvoju UI? Primjerice, kakvu ćemo odluku donijeti ako možemo za vrijedan honorar napraviti neetičan sustav koji može manipulirati ljudima koristeći njihovu naivnost, neznanje tehnologije i površnost u konzumiranju Internet sadržaja da bi vješto, ali suptilno manipulirali njihovim stavovima i plasirali im lažne vijesti koje će izgledati poput pravih?

Znanstvena i edukativna razina

Kako ćemo kao znanstvenici postaviti prema razvoju etičkih načela, koliko ćemo truda i znanja uložiti u razvoj istih? Kako ćemo našim studentima naglasiti i prenijeti važnost odgovornog ponašanja prema sebi i drugima? Kako ćemo kao znanstvenici, koji razumiju kako ti sustavi funkcioniraju i uglavnom znaju gdje se sve primjenjuju te koje zamke za obične ljude postoje, kako ćemo mi prenijeti te informacije u društvo? Kako ćemo podignuti razinu edukacije opće populacije? Kako ćemo prenijeti informaciju na koji sve način sustavi UI mogu ugroziti naše živote ili našu privatnost?

Društvena razina

Kakva ćemo etička i formalno-pravna načela kao društvo razviti i koliko ćemo energije, znanja i financijskih sredstava uložiti u to? Kako ćemo kontrolirati provedbu poštivanja načela? Kako ćemo kao društvo osigurati da se sustavi primjenjuju za dobrobit ljudi?

Prijenos znanja općoj populaciji o dobrobiti razvoja UI, ali i o opasnostima te zaštiti od zlouporabe, nije moguća bez podrške šire zajednice i, prije svega, državnih institucija. To je jedan od razloga zbog čega je društvena razina najvažnija i najodgovornija.

U kontekstu umjetne inteligencije često se spominje gubitak radnih mjesta kao izazov za društvo. Moj osobni stav je da će nas razvoj umjetne inteligencije gurnuti više prema složenijim i kreativnijim, prije svega intelektualnim poslovima i time nas kao ljude unaprijediti. To od nas zahtijeva da se prilagodimo novim okolnostima, tj. da se mi kao ljudi ponašamo inteligentno. Jedna od takvih prilagodbi trebala bi biti i prilagodba obrazovnoga sustava.

Često čitamo o razvoju superinteligencije koja će nadmašiti ljudsku inteligenciju kao i mogućim apokaliptičnim posljedicama njenog razvoja koje spominju poznati ljudi kao što su Elon Musk, Stephen Hawking, Nick Bostrom i drugi.

Iako osobno nisam sklona takvim pesimističkim predviđanjima, mislim da su takva upozorenja važna i vrijedna jer nas osvještavaju da smo mi ti koji kreiramo smjerove razvoja u kojem želimo ići i skreću pozornost na važnost etičnosti, odgovornosti i sigurnog razvoja umjetne inteligencije, upozorava Dalbelo Bašić.

Svoje mišljenje o smjernicama za umjetnu inteligenciju proizvedenu u Europskoj uniji možete dati na ovoj poveznici.