U Zagrebu danas je predstavljen projekt Uspostava integralnog sustava za upravljanje službenom dokumentacijom Republike Hrvatske čiji su nositelji Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, uz partnerstvo Fakulteta elektronike i računarstva i njihova Laboratorija za analizu teksta i inženjerstvo znanja. U sklopu projekta razvija se i posebna tražilica bazirana na umjetnoj inteligenciji putem koje će se moći pronaći službene informacije i pravni dokumenti Republike Hrvatske, a bit će dostupna svima, dakle i tijelima javne vlasti, gospodarskim subjektima i građanima.

Novi sustav i tražilica trebali bi postati dostupni 2022. godine tako da bi od tada proces pristupa dokumentima trebao biti brži i jednostavniji, a integralni sustav trebao bi se povezati s državnim cloudom tako da informacije i dokumenti koji prolaze kroz državnu upravu budu dostupni u katalogu.

Važan segment razvoja digitalnih usluga

Predstavljanje projekta (Foto: Robert Anic/Pixsell)

Na početku konferencije okupljenima se obratio državni tajnik Bernard Gršić iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva koji je naglasio da unaprjeđenje središnjeg kataloga službenih dokumenata RH predstavlja jedan od načina prava na pristup informacijama i važan je segment razvoja digitalnih usluga. S obzirom na to da Središnji ured još od ranije surađuje s FER-om u razvoju tražilice i servisa za indeksiranje ključnih riječi u katalogu, u ovom projektu povjereno im je unaprjeđenje semantičke tražilice i razvoj automatske semantičke analize dokumenata.

Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva ima za cilj razvijeno, sigurno i uključivo digitalno društvo u Republici Hrvatskoj. Gledamo da to bude kroz sinergiju gospodarstva, javne uprave, znanosti, obrazovanja i inovacija. Na tom je tragu i ovaj projekt kao sinergijski učinak znanosti i javne uprave, naglasio je uoči početka konferencije Gršić.

Semantička tražilica

Jan Šnajder, izv. prof. dr. sc. s FER-a kao jedan od izazova razvoja semantičke tražilice koja koristi umjetnu inteligenciju i strojno učenje izdvojio je – podatke, odnosno njihov nedostatak te je njihovo prikupljanje i označavanje dug i skup proces. Također, naglasio je i problem tzv. "semantičkog jaza", odnosno odstupanja između korisničkih upita i onoga što se nalazi u dokumentima koje se pretražuje. Dakle, korisnik može tražiti jedan pojam koji je u nekom zakonu ili pravilniku napisan drukčije ili se spominje pod drugim terminom – dok su ljudima takve stvari logične, strojevi to bez puno (strojnog) učenja na brojnim primjerima ne mogu znati.

Objasnio je i zašto se pri pretraživanju službene dokumentacije RH ne koristi Google, već se razvija nova tražilica, a glavni je razlog što Googleu nije u fokusu razvijati domenski specifične tražilice poput tražilica zakona i takve terminologije jer ona ne može imati zadovoljavajuću razinu točnosti kao domenska tražilica.

Tijekom konferencije održan je o okrugli stol Umjetna inteligencija u obradi teksta na kojem su, uz moderiranje Jana Šnajdera, sudjelovali i državni tajnik Bernard Gršić, prof. dr. sc. Nikola Mišković s FER-a, prof. dr. sc. Marko Tadić s Filozofskog fakulteta, prof. dr. sc. Jasminka Dobša s Fakulteta organizacije i informatike, Mladen Stojak iz Ciklopeje te doc. dr. sc. Petra Bago s Filozofskog fakulteta.

Panel (Foto: Robert Anic/Pixsell)

Tijekom panela Bernard Gršić naglasio je kako je digitalizacija preduvjet svega te da razvoj društva općenito leži u razvoju digitalnih vještina. U tome će sigurno pomoći i umjetna inteligencija te već postoje planovi za njeno korištenje u drugim projektima Središnjeg ureda. Pri tome uvijek treba imati na umu da sve tehnologije koje se razvijaju moraju biti na usluzi građanstvu. Što se jezičnih tehnologija tiče, veliki je problem prikupljanje jezičnih resursa koje je dugotrajno i skupo. Dok u nekim drugim zemljama s velikim brojem stanovnika poput Njemačke, istraživanje i razvoj mogu financirati velike korporacije kojima je to u interesu, u Hrvatskoj je financiranje na leđima države. Kao olakotna okolnost naglašeno je što je hrvatski jezik postao službeni jezik EU, što otvara prostor financiranjem iz europskih fondova.