Građani Europske unije, ali i njezine institucije pod neviđenim su organiziranim kibernetičkim napadima, složne su političke grupacije Europskog parlamenta – pučani, socijaldemokrati, liberali, konzervativci i reformisti, zeleni…
Stoga su u velikoj zajedničkoj inicijativi od država članica zatražili da hitno ulože sredstva u kibernetičku obranu. Predlažu da se velik dio tih sredstava rasporedi mladima kroz program Erasmus.
Članovi inicijative snažno podupiru druge zajedničke obuke i razmjenu inicijativa kojima je cilj jačanje vojnog Erasmus programa interoperabilnost oružanih snaga država članica i razvoj zajedničke strateške kulture kroz povećanu razmjenu mladog vojnog osoblja, stoji u izvještaju inicijative koju su predlagatelji europarlamentarci raznih političkih skupina uputili Odboru za vanjsku politiku i Europskoj komisiji.
EU i zemlje članice suočavaju se s prijetnjom bez presedana, u obliku politički motiviranih cyber-napada koje financiraju države, kao i s kibernetičkim kriminalom i terorizmom'', stoji u izvještaju.
Svjesni fragmentacije strategije europske obrane, smatraju da se države članice moraju hitno pozabaviti s ranjivosti svojih kibernetičkih sustava. Koliko je važno usmjeriti se na kibernetičku sigurnost, govori i podatak da takvi napadi na globalnoj razini odnose više desetaka milijardi dolara.
Europarlamentarci pozivaju na koherentan razvoj kibernetičkih kapaciteta svih institucija i tijela Europske unije, kao i svih država članica.
Pozivaju se države članice da usko surađuju u razvoju svoje kibernetičke obrane, piše u izvještaju u kojem pozivaju na stvaranje europske sigurnosne mreže za ključne informacije i to kroz stalnu strukturiranu suradnju i europski obrambeni fond.
Predlažu da se iz suradnje projekata vezanih za kibernetičku obranu ne isključuju ni start-up kompanije, a u izvještaju se spominju i dva EU projekta koja bi uskoro trebala zaživjeti – platforma za dijeljenje informacija za kibernetičke incidente i timovi za brzu reakciju na kibernetičke prijetnje. Navedeni tim trebao bi koordinirati, detektirati i boriti se protiv kolektivnih kibernetičkih prijetnji.
Kako bi se što uspješnije uhvatili ukoštac sa kibernetičkim prijetnjama koje nanose veliku štetu građanima i državama, također predlažu užu suradnju ne samo među državama članicama EU-a nego i usku suradnju institucija EU-a s NATO-om, Ujedinjenim narodima i ostalim strateškim partnerima.
Prema njihovu prijedlogu koji bi trebao razmatrati Europski parlament i vojno- civilna suradnja trebala bi biti uža, budući da su pojedine privatne tvrtke koje se bave kibernetičkom sigurnošću zatražile otvorenije dijeljenje informacija korisnih za kibernetičku obranu, između vojske i civila. Barijere u dijeljenju informacija i suradnji, smatraju predlagatelji, trebale bi biti manje i kada je riječ o informacijama koje su prikupljene u sveučilišnim istraživanjima.
Također smatraju da bismo trebali biti manje ovisni o programima kibernetičke sigurnosti iz stranih tvrtki te bi trebalo stvoriti strateške sigurnosne programe unutar EU-a kako bi se pojačala autonomija i na tom području.
Kibernetičke prijetnje ozbiljno su shvatili i u Europskoj komisiji, čija će nadležna agencija dobiti veće ovlasti Cybersecurity Aktom. Naime, Europska agencija za mrežnu i informacijsku sigurnost pretvara se u EU cybersecurity agenciju koja će pomagati državama članicama da se bore s kibenetičkim prijetnjama i napadima.
Jačanje europske kibernetičke sigurnosti jedini je način da se osigura jako i sposobno jedinstveno digitalno tržište na korist svih. Jačanje je važno i za zajednički rad država članica na izgradnji veće kibernetičke sigurnosti EU-a i izbjegavanje komplikacija uslijed primjene različitih nacionalnih zakona, zaključuje Andrus Ansip, čelnik digitalnog jedinstvenog tržišta EU.
