Nova velika studija pokušala je dokučiti koliko planeta u našem susjedstvu možda mogu biti dom za izvanzemaljski život, a kao predložak su uzeli pretpostavku da se život na drugim planetima razvija na sličan način kao što se to dogodilo, odnosno događa na Zemlji. S top pretpostavkom su tražili odgovarajuće planete u našoj galaksiji koji bi mogli biti izvor slične evolucije života.

Studija je otkrila da se u Mliječnoji stazi možda nalaze i deseci aktivnih civilizacija koje samo čekaju da ih se pronađe. No, isto tako, provedena studija možda baca i novo svjetlo na sudbinu čovječanstva te sugerira da su izgledi za naš dugoročan opstanak niži nego što smo dosad mislili.

Trebalo bi biti barem nekoliko desetaka aktivnih civilizacija u našoj galaksiji pod pretpostavkom da je potrebno pet milijardi godina da se inteligentan život razvije na planetima, kao što je to bio slučaj na Zemlji, kaže profesor Christopher Conselice sa Sveučilišta Nottingham.

To je pogled na evoluciju, ali u kozmičkim razmjerima. Mi ovaj izračun zovemo astrobiološki kopernikanski limit, dodao je.

Navedeni termin dolazi u dvije forme. Prva (takozvano "slabo" ograničenje) sugerira da će se inteligentan život razviti u bilo kojem trenutku nakon pet milijardi godina na drugom planetu. Druga (takozvano "snažno" ograničenje) kaže da se inteligentan život na planetu formira u periodu nakon 4,5 i 5 milijardi godina.

Novo istraživanje koristilo je drugu formu te je isto tako pretpostavilo da su za razvoj novih vrsta potrebni uvjeti gdje postoji bogatstvo metalnih elemenata, odnosno metala. Razlog za to jest taj da se čovječanstvo razvilo u okolini bogatoj metalima, zbog metala koji su prisutni u našem Suncu.

Prethodna studija iz 2012. godine sugerirala je odgovarajući "minimalnu zvjezdanu metaličnost" potrebnu za formiranje planeta sličnih Zemlji.

U novoj studiji, znanstvenici su iskoristili te pretpostavke kako bi otkrili koliko (nama poznatih) planeta u Mliječnoj stazi zadovoljava takve uvjete.

Otkrivanje bilo kakvih civilizacija u našoj galaksiji snažno ovisi o tome koliko dobro mi možemo uhvatiti signale koji se šalju u svemir. Ti signali uključuju radiovalove poput onih iz satelita i recimo televizora. Ako postoje tehnološke civilizacije koje traju koliko i čovječanstvo, koje signale u svemir šalje otprilike jedno stoljeće, nova studija procjenjuje da je takcvih civilizacija u našoj galaksiji možda 36.

No, komunikacija s istima predstavlja zapravo pravi izazov, jer je prosječna udaljenost nas od jedne takve moguće aktivne civilizacije 17.000 svjetlosnih godina.

Postoji i drugi scenarij, koji kaže da smo mi jedina aktivna civilizacija u Mliječnoj stazi, jer su sve ostale izumrle prije nego smo ih mi mogli otkriti.

Naše novo istraživanje upučuje nas na tragove koliko bi naša civilizacija mogla potrajati, naglasio je profesor Conselice.

Ako otkrijemo da je inteligentan život česta pojava, to bi otkrilo da naša civilizacija može postojati još puno više nego još nekoliko stotina godina. Alternativno, ako otkrijemo da nema aktivnih civilizacija u našoj galaksiji, to je onda loš znak za naše dugoročno preživljavanje. Potragom za izvanzemaljskim životom, čak i da ne nađemo ništa, mi otkrivamo vlastitu budućnost i sudbinu, pojašnjava Conselice.

Spomenuta studija objavljena je u znanstvenom časopisu The Astrophysical Journal.

Izvor: Independent