Europa i Amerika suočavaju se s ozbiljnom toplinskom krizom, no fokus transatlantskih političara ostaje negdje drugdje, dok nanstvenici već mjesecima izražavaju zabrinutost zbog neviđenih porasta temperature na kopnu i u oceanima.
Temperature "izvan svih granica"
Prvi tjedan srpnja obilježio je najtopliji tjedan u povijesti otkako postoje mjerenja, nakon najtoplijeg lipnja ikada. Očekuje se da će nadolazeći El Niño dodatno povećati globalne temperature i izazvati ekstremne vremenske prilike diljem svijeta. Europski znanstvenici opisuju temperature u sjevernom Atlantiku kao "izvan svih granica", što ukazuje na neistraženo područje u smislu klimatskih promjena.
Politika se koncentrira na druge stvari
Ipak, politički čelnici i zakonodavci s obje strane Atlantika prvenstveno su zaokupljeni ratom u Ukrajini i njegovim gospodarskim posljedicama.
Dok katastrofalne poplave pogađaju Vermont (SAD) i Tursku, a intenzivni toplinski valovi pogađaju južnu Europu i nekoliko američkih država, politička pozornost ostaje usmjerena na summit NATO-a u Litvi. Iako su čelnici NATO-a priznali klimatske promjene kao značajan izazov s dubokim implikacijama za sigurnost, zajedničko priopćenje posvetilo je više pozornosti kibernetičkoj sigurnosti i svemirskim prijetnjama.
Carlo Buontempo, direktor europske službe za praćenje klimatskih promjena Copernicus, poziva političare da razmotre dostupne činjenice i podatke.
El Niño će samo dodatno pogoršati trend zagrijavanja, no nije jedini odgovoran
Temperature oceana rastu, a Zemlja je već 1,2 stupnja Celzija toplija nego u predindustrijsko doba. Očekuje se da će El Niño koji se približava pogoršati ovaj trend zagrijavanja izazvan čovjekom. Svjetska meteorološka organizacija (WMO) upozorava da će sadašnji El Niño, nakon tri godine pod utjecajem faze hlađenja La Niñe, gurnuti globalne temperature u dosad nepoznato područje.
Međutim, El Niño nije odgovoran za temperaturne anomalije u Atlantiku. Michael Sparrow, voditelj odjela za istraživanje klime WMO-a, navodi da visoke temperature u sjevernom Atlantiku i dalje postoje unatoč odgođenom početku El Niña. Osim toga, globalna temperatura površine mora dosegla je rekordne razine u posljednja tri mjeseca.
Neuobičajena atmosferska cirkulacija i kombinacija trendova globalnog zatopljenja doprinose morskim anomalijama, prema Copernicusu. Smanjenje onečišćenja od brodskog prometa od 2020. godine, zajedno s nedostatkom saharske prašine nad Atlantikom, također igraju ulogu.
Oceani apsorbiraju značajan dio topline stvorene ljudskim aktivnostima, ali stvari tu ne staju. Kada su oceani topli, oni također značajno zagrijavaju atmosferu. Tjedan od 3. do 9. srpnja bio je najtopliji ikada zabilježen, s prosječnom dnevnom temperaturom koja je dosegla rekordnih 17,2 stupnja Celzijusa. Trend zagrijavanja, zajedno s promjenama u uzorku polarnog mlaznog toka i podmorskom vulkanskom erupcijom u Tongi prošle godine, pridonose ekstremnim vremenskim pojavama i porastu temperatura.
Dalekosežnee posljedice
Posljedice rasta globalne temperature su dalekosežne. Toplinski valovi postaju sve intenzivniji i češći, što predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje i ekosustave.
Prošlog je ljeta više od 60.000 Europljana umrlo zbog uzroka povezanih s vrućinom. Nenormalno tople vode izlažu koralje Floride neviđenom riziku od izbjeljivanja, što prijeti grebenima. Morski toplinski valovi također ugrožavaju ribarstvo, utječući na sigurnost hrane. El Niño koji se razvija povezuje se s gladovanjem stotina ptica u Meksiku, jer više temperature tjeraju ribu u dublje, hladnije vode izvan dosega morskih ptica.
Više temperature kopna i oceana također doprinose gubitku polarnog leda, ubrzavajući globalno zagrijavanje. Rekordno niska razina antarktičkog morskog leda ove godine posebno je zabrinjavajuća.
Tople vode u sjevernom Atlantiku ključni su pokretač ekstremnih vremenskih prilika u Europi i na drugoj strani Atlantika. Jaki uragani i obilne kiše mogu biti posljedica ovih toplih voda.
Poziv političarima da iskoriste znanje znanosti
Unatoč bogatstvu dostupnih znanstvenih podataka, društvo i politika moraju aktivno koristiti te informacije. Buontempo naglašava važnost korištenja klimatskih podataka za donošenje informiranih odluka, ističući da bi bilo nerazborito imati znanje o budućnosti i ne koristiti ga.
Izvor: Politico